BRAJOVIC U TIRANI

Srpska pravoslavna crkva, posredstvom Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, svojim djelovanjem na terenu i izjavama pojedinih crkvenih velikodostojnika izaziva podjele u crnogorskom drustvu i istovremeno podriva politicko i pravno ustrojstvo na kojima se temelji crnogorska drzavnost, kazao je predsjednik Skupstine Crne Gore Ivan Brajovic.

Brajovic je danas govorio na konferenciji “Religija kao instrument mira” koja se u organizaciji predsjednika Republike Albanije u saradnji sa Stejt departmentom, odrzava u Tirani.

Kako je saopsteno iz Brajovicevog kabineta on je kroz istorijski prikaz ustanovljenja katolicizma, pravoslavlja i islama, i spomenike kulture koji o tome svjedoce, podsjetio da su sve tradicionalne religije u Crnoj Gori imale znacajnu ulogu u sveukupnom razvoju nacionalnog identiteta, njegovom kulturnom i drustvenom uzdizanju.

“Istorija i tradicija Crne Gore najbolje mogu da svjedoce o tome da razlicitosti treba posmatrati kao prednost koja spaja i obogacuje zivot nasih gradana, kao i da religije predstavljaju bogatstvo kulturnog i drustvenog razvoja, a religijske slobode neotudivi dio ljudskih prava” istakao je predsjednik Skupstine.

Brajovic je naglasio da je Crna Gora gradanska, sekularna drzava, posvecena zastiti vjerskih sloboda, koje tretira pitanjima licne duhovnosti i privrzenosti pojedinca odredenim vrijednostima.

“Shodno crnogorskom Ustavu, svima su zagarantovana i neprikosnovena prava vjeroispovijesti, organizovanja i djelovanja, a prema podacima Zavoda za statistiku danasnje uprave, evidentirano je oko 40 razlicitih vjerskih zajednica”, kazao je.

On je dodao da je u zelji da normativa prati dobru praksu i uspjesan suzivot vise religija, povedena javna rasprava o novom Zakonu o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom polozaju vjerskih zajednica.

“Nasa namjera je da zakonodavstvo uskladimo sa najvisim evropskim standardima, jer su jake demokratske institucije i vladavina prava preduslov sveukupnog razvoja i boljeg kvaliteta zivota nasih gradana. Vjerujem da ce Vlada i resorno ministarstvo ozbiljno i sveobuhvatno razmotriti predloge i sugestije koje su se cule na javnoj raspravi, kao i od strane Venecijanske komisije. Ocekujem da ce skupstinska rasprava o ovom zakonu u otvorenoj i strucnoj diskusiji dovesti do usvajanja najkvalitetnijih rjesenja koja ureduju ovu oblast”, istakao je Brajovic.

On je rekao da donosenje ovog zakona ima poseban znacaj jer je, kako je naveo, rijec o delikatnom pitanju, koje sada pociva na zakonskim rjesenjima iz 1977, a posebno ako imamo u vidu uticaj i ucesce pojedinih vjerskih zajednica u raspadu bivse Jugoslavije.

“Namjera je da se po prvi put u Crnoj Gori regulise niz vaznih pitanja: utvrdice se prava i obaveze vjerskih zajednica; regulisati procedura registracije, odnosno evidencije vjerskih zajednica; na jasan i transparentan nacin rijesiti pitanje drzavne imovine i regulisati pitanje vjerskog obrazovanja. U tom clanu 19. npr kaze se da registracija vjerske zajednice nije obavezna. A da vjerske zajednice slobodno odlucuju o tome da li ce zahtijevati upis u registar. Novi zakon ce garantovati punu slobodu vjeroispovijesti, a drzava ce zastititi imovinu i kulturno blago koje pripada svim gradanima i obezbijediti da zakoni Crne Gore jednako vaze za sve, na citavoj teritoriji nase drzave”, istakao je predsjednik Skupstine.

Predlozeni zakonski tekst, kako je ocijenio, podrazumijeva i zastitu prvorazrednih svjetskih kulturno-istorijskih spomenika na podrucju nase drzave, jer, kako je dodao, cuvanje civilizacijskih tekovina je od neprocjenjivog znacaja za razvoj crnogorskog drustva i drzave uopste.

“Ovo je posebno znacajno s obzirom na cinjenicu da se npr. Srpska pravoslavna crkva, posredstvom Mitropolije crnogorsko-primorske u Crnoj Gori, svojim djelovanjem na terenu i izjavama pojedinih crkvenih velikodostojnika izaziva podjele u crnogorskom drustvu i istovremeno podriva politicko i pravno ustrojstvo na kojima se temelji crnogorska drzavnost. Takode, obnova autokefalne Crnogorske pravoslavne crkve, koja je nestala nasilnim ukidanjem Crne Gore 1918, obaveza je nas koji smo povratili drzavnost 2006. Rjesenja kojima tezimo, moraju biti utemeljena na Ustavu i zakonu, nasoj istoriji i tradiciji, i vjerujem da cemo urediti i ovu oblast na nacin kako predvida nas danasnji skup: prije svega kao doprinos miru”, zakljucio je predsjednik Skupstine.

Na kraju izlaganja, Brajovic je prisutnima rekao da je hiljadugodisnje trajanje Crne Gore iznjedrilo i neke neuobicajene religijske obicaje, tako da u Crnoj Gori postoje primjeri zajednickog vjerovanja u svece koji su bili istorijske licnosti, kasnije kanonizovani, u koje i danas vjeruju pripadnici sve tri najvece religije prisutne u nasoj zemlji.

Konferencija u Tirani okuplja drzavne zvanicnike, predstavnike vjerskih organizacija, strucnjake za slobodu vjeroispovjesti i aktiviste iz Zapadnog Balkana, Evropske unije i Sjedinjenih Americkih Drzava.