MINISTRI EU

Sefovi diplomatija Evropske unije su u Briselu razgovarali o francuskom prijedlogu i drugim misljenjima o preinacenju i djelotvornijem procesu pregovora o clanstvu, a Crna Gora i Srbija su pozvane da se ukljuce u napore za pospjesivanje prosirenja.

To su po zavrsetku zasijedanja izjavili ministri Francuske, Holandije i Austrije, a predsjedavajuca sefica finske diplomatije Tuti Tupurainen je novinarima rekla da se ocekuje da nova Evropska komisija posto preuzme duznost u januaru sagleda sta sadrzi francuski prijedlog o novoj metodologiji i zamisli drugih clanica Unije o preuredenju pregovora o clanstvu.

“Nijesmo razgovarali o detaljima iz francuskog prijedloga. Imali smo opstu raspravu o prosirenju i zeljeli smo da ponovimo nasu posvecenost evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, ali smo culi francuski prijedlog, neki su o tome govorili, neki su bili pozitivniji kada je u pitanju taj prijedlog, neki oprezniji. Ipak, Evropska komisija je ta koja bi trebalo da pripremi svoj prijedlog, o kome ce Savjet kasnije diskutovati. Ali ovo vrijeme je posebno, jer je u toku institucionalna tranzicija. Dakle, komisija ce nadam se sto je prije moguce poceti da radi, vec pocetkom decembra i moramo da sacekamo i vidimo kakav ce stav oni zauzeti, licno jedva cekam njihovu inicijativu, ali moramo sacekati da im pocne mandat”, rekla je ona.

Francuska ministarka za Evropu Ameli de Monsalen je novinarima rekla da su svi ministri saglasni da se proces prosirenja preuredi i naglasili da je neupitna perspektiva Zapadnog Balkana za ulazak u clanstvo Unije.

Ministarka Monsalen je navela da su svi ministri zakljucili da Evropska komisija treba da u januaru iduce godine razmotri francuski i druge prijedloge i pruzi tehnicke i sve druge zakljucke o mogucim promjenama okvira pregovora o clanstvu.

“Druga zajednicka poruka je da EU trazi od zemalja regiona da uporedo nastave da sprovode reforme, a sve to – reforme u regionu i preuredenje samog procesa se moraju uporedo odvijati”, tako da, istakla je ona, do proljeca iduce godine bude jasno i u kojoj mjeri su Sjeverna Makedonija i Albanija sprovele trazene reforme.

Na pitanje da li se ta nova metodologija odnosi i na Crnu Goru i Srbiju, koje vec pregovaraju o clanstvu na temelju utvrdenog pregovarackog okvira, Ameli de Monsalen je uzvratila da “vjeruje da bi te zemlje mogle biti zainteresovane ako nova Evropska komisija predlozi tu novu metodologiju”.

“To je odluka koju one treba da donesu, a malo je prerano da od njih to zatrazimo jer nema zvanicnog mandata, ali kad Evropska komisija iznese svoje prijedloge, tada ce o sadrzini moci da se razgovara s njima”, istakla je francuska ministarka.

Ona je predocila da su Crna Gora i Srbija te koje treba da se odluce na temelju jednog realnog prijedloga, jer “danas smo se mi saglasili samo o politickim, nacelnim stavovima koji su proslijedeni Evropskoj komisiji da se o tome izjasni u januaru”.

Holandski ministar inostranih poslova Stefen Blok je rekao da je vlada u Hagu voljna da prouci kako francuski, tako i prijedloge Italije i Austrije za pospjesenje procesa pregovora o clanstvu.

Holandija smatra da je posebno potrebno naglasiti vaznost vladavine zakona, suzbijanja korupcije, i najprije ce o tome jos razgovarati ministri i potom uputiti prijedloge Evropskoj komisiji, rekao je Blok.

Francuska ministarka Monsalen je, uoci zasijedanja, izjavila da je ponudena francuska nova metodologija za prosirivanje politicki prijedlog i rekla da je, imajuci u vidu da u EU mnogi dijele ocjenu da ima slabosti u pregovorima sa Srbijom i Crnom Gorom, EU spremna da o tome razgovara s Beogradom i Podgoricom s ciljem da se takode “povrati povjerenje medu clanicama i stanovnistvom EU”.

“Mislim”, navela je ona, “da u EU mnogi dijele dijagnozu da postupak koji je pokrenut sa Crnom Gorom i Srbijom jeste utemeljen, ali koji ima slabosti”.

“Tu se sve mora gledati jasno”, podvukla je francuska ministarka i dodala “ako Crna Gora i Srbija zele da se ukljuce u ovu novu dinamiku koja je pokrenuta, bicemo sasvim spremni da to razmotrimo”.