NOVAKOVICA PECINA

Nedavno uredena staza glavnog pecinskog kanala u bjelopoljskoj Novakovica pecini, posjetilo je tridesetak ljubitelja prirode proteklog vikenda. Oni su uz pratnju poznatog speleologa i obucenog vodica Zeljka Madzgalja mogli da obidu 600 metara uredene staze i naslute koliko speleolosko blago krije ova pecina do skoro poznata samo lokalnom stanovnistvu.

Zahvaljujuci aktivnostima Rotari kluba iz Bijelog Polja, to ce se uskoro promijeniti, jer su poceli sa aktivnostima na turistickoj valorizaciji ovog lokaliteta.

Novakovica pecina otkrivena je sredinom proslog vijeka kad su se cobani u njenom “predsoblju” sklanjali od kise i nevremena, i sve do danasnjih dana skrivala svoje cari i neponovljivu ljepotu. Na manje od trideset kilometara od Bijelog Polja, u srcu Vraneske doline, pecina ceka ljubitelje podzemne ljepote.

Univerzitetska profesorica i poznata turisticka radnica Silvana Durasevic, koja je bila dio grupe koja je proteklog vikenda posjetila pecinu, odusevljena je time sto je ovdje vidjela.

“Ovo je sjajna prirodna atrakcija i izuzetan dozivljaj, tim prije, jer je tu vrlo malo onoga sto je uradio covjek. Ovdje umjetnicku majstoriju prirode nije narusila covjekova ruka i njegove valorizacione potrebe. Rijec je o zadovoljstvu kakvo danasnji turista ustvari i ocekuje od ovakvih posjeta. Iako imam bogato pecinarsko iskustvo, ovo je za mene zaista velicanstven dozivljaj i vrijedno iskustvo. Mislim da citav ovaj kraj moze da se bavi ruralnim turizmom i da sve ove elemente, na celu sa Novakovica pecinom, uvrsti u paletu proizvoda koje ce nuditi posjetiocima. Znam da su preduzeti pionirski koraci u cilju aktiviranja ove vrste turizma na podrucju Bijelog Polja i sjevera Crne Gore. Rotari pokret je spreman da se ukljuci u tu akciju, neka ova posjeta bude nas prvi korak ka tome” rekla je profesorica Durasevic.

Ona je dalje podsjetila na izuzetan dozivljaj kod ovakvih akcija i posjeta, na pravi vulkan adrenalina, na prijateljstva i druzeljublje svih koji se ovim poslovima bave, na, konacno, ekonomsku isplativost stavljanja u promet takvog prirodnog bogatstva.

“Nesto sto je danas trend, a cemu nas i EU uci jeste klasterizacija u okviru regiona, vezivanje u klastere svih onih subjekata koji na jednoj teritoriji mogu da naprave neki proizvod, neki brend kojim ce biti konkurentni, samim tim i uspjesni. Zajednicki rad, udruzene snage, objedinjena pamet, daju daleko bolje rezultate od usamljenickih napora i pokusaja. Mislim da citava stvarnost ovoga kraja moze da se unaprijedi na taj nacin. Da se mala i srednja preduzeca udruze u udruzenja, sto svakako vazi i za udruzenja turistickih radnika ili vodica, u cemu ce im onda pomoci i lokalna samouprava i drzava i medunarodne asocijacije. Naravno da ovdje mislim i na Nacionalnu turisticku organizaciju, na lokalnu TO, na Ministarstvo odrzivog razvoja i turizma u smislu edukacije i stvaranju kvalitenije infrastrukture i svih drugih preduslova. Takva nasa spremnost stvorice uslove i za apliciranje kod evropskih fondova namijenjenih za slicne projekte”, smatra Durasevic.

Velisa Stamatovic iz Budve je, kako kaze, imao srecu da zivi na mnogim svjetskim adresama, da upozna razne kulturne, turisticke, inovativne i svakakve druge carolije, ali ovo je nesto sto je vrijedjelo pogledati i sto pruza poseban uzitak i zadovoljstvo.

“Sve me ovo vratilo u djetinjstvo kada sam kao djecak gledao film “Orlovi rano lete”. Mislio sam da su tamosnji zapisi iz pecine samo jedan dobar scenario koji je osmislio detalje kakvi sam vjerovao da postoje samo u filmu. Medutim, ovo je prevazislo i te slike, znacajno je ekstremnije i originalnije. Vidjeti ono sto ova pecina nudi, proci sve te izazove i doci na kraju do pecinske rijeke, pravo je zadovljstvo koje se pamti cijelog zivota. Kad ovo bogatstvo vide stranci, siguran sam da ce se u tu ljepotu zaljubiti, zazalice sto nije njihova i pozeljece da ovdje sto duze ostanu. Nadam se da ce uskoro doci do potpune valorizacije ovog lokaliteta u cemu ce pomoc pruziti Rotari zajednica u Crnoj Gori, kako bismo se ponosili sto smo bili dio projekta koji ce biti poznat u Crnoj Gori, regionu, a svakako i sire”, kazao je Stamatovic.

“Feomenalno, misterioznio, carobno mjesto koje svakako treba vidjeti i dozivjeti. Vjerujem da smo boravkom u pecini na tridesetak metara ispod zemlje malo produzili zivot i malo se podmladili, kakvo vjerovanje postoji za boravak u pecini. Stoga cu ponovo doci”, obecala je dr Olivera Pocek iz Ulcinja.

I Zoran Zenovic clan Planinarskog kluba “Subra” iz Herceg Novog, odusevljen je ljepotom i raznovrsnoscu ovdje videnog pecinskog nakita i obecao da ce se vracati podzemnoj vraneskoj ljepotici.

Vukoman Kljajevic, Radio Crne Gore