ORAV

Crna Gora nece zatvoriti poglavlje 27 dok se ne nade rjesenje za ulcinjsku Solanu, porucio je sef Delegacije EU u Podgorici, Aivo Orav, na okruglom stolu koji je organizovao skupstinski Odbor za evropske integracije.

Skup na temu “Poglavlje 27: Jesmo li spremni za zdravu zivotnu sredinu po standardima Evropske unije?”, bio je posvecen upravljanju lokalitetima od posebnog interesa i uticaju kapitalnih projekata na zivotnu sredinu.

Orav je kazao da ce zivotna sredina biti u fokusu nove Evropske komisije.

“Zastita zivotne sredine nije samo stavka koju treba strikirati na putu ka EU. To nije nesto sto je opciono, to je nesto sto se mora”, istakao je Orav.

Kako je kazao, nedavne kampanje podizanja svijesti u Crnoj Gori donijele su konkretne rezultate.

“To su samo prvi koraci u dugom procesu za koje se nadamo da ce ispraviti negativne posljedice nasih prethodnih aktivnosti”, naveo je Orav.

On je istakao da se stvarna promjena ne moze desiti preko noci, i da se mora preduzeti jos konkretnih akcija u bliskom buducnosti.

“Projekti i kampanje EU postoje kako bi podrzali rad institucia, ali oni ne mogu zamijeniti njihov rad. Sada treba Vlada da preuzme odgovornost, da ispuni obecanja i da ojaca napore u oblasti zastite zivotne sredine”, rekao je Orav.

Kako je naveo, pregovori o poglavlju 27 su intenzivirani.

“Ali to poglavlje nece biti zatvoreno dok se ne nade rjesenje za ulcinjsku Solanu, bilo da je to dio mreze Natura 2000, ili neko drugo”, istakao je Orav.

Prema njegovim rijecima, zasticena mjesta i potencijalne lokacije Nature 2000, kao sto su Skadarsko jezero i Tara, imaju veliku vrijednost i moraju se sacuvati za buduce generacije.

“Nastavicemo da podrzavamo Crnu Goru, a sada je na njoj da ispuni svoju usravnu obavezu da bude ekoloska drzava”, porucio je orav.

Generalna direktorica Direktorata za zivotnu sredinu u Ministarstvu odrzivog razvoja i turizma, Ivana Vojinovic kazala je da je Crna Gora ocuvala svoj biodiverzitet, i da mreza zasticenih podrucja pokriva gotovo 13 odsto teritorije.

Kako je navela, prema medunarodnim sporazumima, ukupna povrsina zasticenih podrucja u Crnoj Gori je oko 20 odsto.

“Vazno je da zastita teritorija ima tendenciju rasta, sto upucuje na opsti zakljucak ocuvanosti ekosistema u Crnoj Gori”, istakla je Vojinovic.

Ona je naglasila da ce Crna Gora udvostruciti napore da ispuni kako postojece, tako i nove globalne ciljeve zastite biodiverziteta.

“Nastavicemo sa daljim ulaganjem novca, kako za nastavak uspostavljanja mreze Natura 2000, tako i za veci obim konstantnog monitoringa svih segmenata zivotne sredine”, porucila je Vojinovic.

Izvrsni direktor Ekoloskog pokreta Ozon, Aleksandar Perovic, kazao je da je Crna Gora Ustavom deklarisana kao ekoloska drzava.

“Crna Gora je 100 odsto zasticena Ustavom. Ekoloska drzava je veca kategorija zastite i od medunarodne”, istakao je Perovic.

On je upozorio da je, kada su u pitanju zasticena podrucja, izgradnja autoputa napravila osjetne ividljive stete u kanjonu Tare.

Prema njegovim rijecima, ugrozenost Tare nijesu prepoznale samo NVO koje se bave zastitom zivotne sredine, vec i kroz dokumenta i izvjestaje EK i UNESCO-a.

“Cinjenica je da nakon ucinjene stete, mi mozemo samo da se skoncentrisemo na to da je svedemo na najm mog nivo, i da preporukama i konkretnim radom na terenu popravimo sto se moze popraviti i da se izvuku pouke za ubuduce”, naveo je Perovic.

On je kazao da veliki broj zasticenih podrucja nema planove upravljanja sto je, kako je naveo, problematicno.

“Iako je analizom zakonodavstva primijecena vazna uloga civilnog sektora, uskraceni smo za mogucnost da kroz neka upravljacka tijela ucestvujemo u izradi planova i sagledavanju njihove uspjesnosti”, rekao je Perovic.

On je ocijenio da treba dodatno unaprijediti zakonodavstvo kada su u pitanju zasticena podrucja.

“Zastita cijelog toka i sliva svih nasih rijeka je nesto na cemu cemo puno raditi u buducnosti, jer smatramo da jedino ti vidovi zastite mogu datividljive rezultate”, porucio je Perovic.

Savjetnica glavnog pregovaraca Crne Gore sa EU, Dragana Markovic, kazala je da se otvaranje poglavlja 27 moze posmatrati kao ohrabrenje za sve aktivnosti koje slijede.

“Ali i kao potvrda rezultata i napora nase administracije na tom planu”, dodala je Markovic.

Ona je kazala da se pravna tekovina EU stalno mijenja i razvija.

“Tako da je i broj celeksa koje nasa administracija analizira i ocjenjuje na godisnjem nivou uvijek medu brojnijima upravo u oblasti zivotne sredine”, dodala je Markovic.

Prema njenim rijecima, u nacionalni pravni okvir ugradeni su brojni instrumenti za zastitu zivotne sredine, medu kojima se istice procjena uticaja na zivotnu sredinu i strateska procjena uticaja, kao i integrisano sprjecavanje zagadenja zivotne sredine.

“Primjenom svih tih instrumenata osigurava se ekonomski na principima odrzivog razvoja”, kazala je Markovic.

Ona je podsjetila da je ekonomska i finansijska analiza iz 2016. godine pokazala da ce ukupni troskovi uskladivanja i sprovodenja evropskih standarda u ovoj oblasti Crnu Goru do 2035. godine kostati oko 1,5 milijardi EUR.

“Iako je vazno da odrzimo dobar tempo u pristupanju, jos je vaznije da se reforme koje sprovodimo kvalitetno odraze na zivotni standard gradana”, zskljucila je Markovic.

Danasnji okrugli sto drugi je koji Odbor za evropske integracije organizuje u sklopu inicijative usmjerene na intenzivni nadzor nad aktivnostima nadleznih institucija u okviru pregovarackog procesa Crne Gore sa EU, i konkretno poglavlja 27 – Zivotna sredina i klimatske promjene.

Kako je najavljeno, okrugli stolovi su ujedno i priprema za konsultativno saslusanje posveceno pregovarackom poglavlju 27, koje ce Odbor organizovati u decembru.