"Svjetski lideri da se odreknu nuklearnog oruzja"
PAPA U JAPANU
Papa Franjo danas je od svjetskih lidera zatrazio da se odreknu nuklearnog oruzja i da odbace hladnoratovsku doktrinu odvracanja, rekavsi da gomilanje nuklearnog oruzja umanjuje bezbjednost, traci novac i prijeti covjecanstvu.
On je osudio okoncavanje sporazuma o kontroli naoruzanja tokom svoje posjete Nagasakiju, gradu koji je bio zrtva drugog atomskog bombardovanja 1945.
Nakon sto je polozio vijenac i pomolio se u podnozju spomenika zrtvama atomske bombe, papa je rekao da je to mjesto podsjetnik na “bol i uzase koje su ljudska bica sposobna da nanesu jedna drugima”.
“Uvjeren da je svijet bez nuklearnog oruzja moguc i neophodan, trazim od politickih voda da ne zaborave da nas to oruzje ne moze zastititi od trenutnih prijetnji nacionalnoj i medunarodnoj bezbednosti”, naveo je poglavar Rimokatolicke crkve.
Franja je Nagasaki, a zatim i Hirosimu, posjetio na pocetku trodnevne posjete Japanu, namijenjene isticanju poziva na globalnu zabranu atomskog oruzja. Stoga je Nagasaki bio idealno mjesto za pocetak posjete, ne samo kao zrtva nuklearnog oruzja vec i kao mjesto gde je zapocelo hriscanstvo u Japanu.
Vatikan je bio medu prvim drzavama koje su potpisale i ratifikovale pakt UN o zabrani nuklearnog oruzja, a sam Franjo je nacinio korak dalje od svih svojih prethodnika tvrdnjom da je ne samo koriscenje vec i samo posjedovanje nuklearnog oruzja “za osudu”.
Iako danas nije ponovio tu osudu iz 2017, izneo je slican zakljucak.
“Jedna od najdubljih zelja ljudskog srca je ona za sigurnoscu, mirom i stabilnoscu. Posedovanje nuklearnog i drugog oruzja masovnog unistenja nije odgovor na tu zelju. Naprotiv, ono je uvek onemogucava”, rekao je papa.
Amerikanci su prvu atomsku bombu bacili na Hirosimu, 6. avgusta 1945, pri cemu je stradalo 140.000 ljudi. Tri dana kasnije je oko 74.000 ljudi poginulo kada je bomb bacena na Nagasaki. Mnogi koji su prezivjeli atomsko bombardovanje su trpjeli dugorocne posljedice radijacije i dobili razne vrste kancera.
Japanci koji su dosli da vide papu bili su zahvalni na njegovoj poruci.
“Mislim da je on osoba koja bez zadrske moze da posalje poruku mira”, rekao je Negoro Fumijo, 62-ogodisnji hriscanin iz Osake.
Fumijo je bio jedan od oko 35.000 ljudi koji su satima cekali da papa odrzi misu na bejzbol stadionu u Nagasakiju. Na oltaru se nalazila i statua Bogorodice, spasena iz katedrale unistene atomskom eksplozijom.
Papa je u Nagasakiju takode odao postu hriscanskim misionarima i mucenicima vjekovima nakon sto je misionar, a sada i svetac, Fransisko Ksavijer donio hriscanstvo u Japan 1549.
Papa je polozio vijenac i na spomenik 26 mucenika iz Nagasakija, koji su 1597. razapeti na krstove. To je bio pocetak dvovjekovnog progona hriscana u Japanu.
Hriscanstvo su u tom periodu ocuvali takozvani “Skriveni hriscani”, ispovjedajuci vjeru u ilegali.
0 comments