TRI GODINE RADA VLADE

Vlada premijera Duska Markovica zapocela je mandat na danasnji dan prije tri godine.

U protekle tri godine, kako ocjenjuju iz Vlade, ojacana je stabilnost javnih finansija i podstaknut ekonomski rast koji je u 2017. bio 4,7 odsto, a u 2018. godini 5,1 odsto ili u prosjeku 4,9 procenata.

Rast ekonomije je nastavljen i u ovoj godini, ali sa nizim stopama – prema preliminarnim podacima Monstata, u drugom kvartalu je bio 3,2 odsto.

Plate, medutim, ne prate tempo rasta BDP, jer se u posljednje tri godine prosjek krece izmedu 511 i 512 eura. Podaci Vlade pokazuju da je u tri godine otvoreno 30 hiljada novih radnih mjesta, investicije se povecavaju, podmorski kabl sa Italijom je pusten u rad, u zavrsnu fazu ulazi izgradnja prioritetne dionice auto-puta Smokovac – Matesevo, da se plate, penzije i socijalna davanja redovno izmiruju, da je donijeta odluka da se povecaju zarade u prosvjeti i zdravstvu…

Pojacana je i borba protiv sive ekonomije, a najveci rezultat se ocekuje uvodenjem elektronske fiskalizacije, koja je planirana od januara naredne godine, ali se vec pominje da bi mogla biti pomjerena za koji mjesec da bi se teren potpuno pripremio.

Drzavna kasa u posljednje tri godine raste – za narednu godinu je veca od tekuce za blizu 300 miliona, povecavaju se prihodi kojima se pokrivaju rashodi, odnosno ne zaduzuje se vise za tekucu potrosnju. Kapitalni budzeti su, kako kazu u Vladi, na istorijskom nivou – za narednu godinu je koncipiran na 230 miliona eura. Od januara naredne godine bice ukinut i krizni porez, uveden 2013, koji je bio 11 odsto na bruto zarade iznad 720 eura. Vlada je sa socijalnim partnerrima odlucila i da poveca minimalnu zaradu sa 193 na 222 eura.

Potvrda

Iz Vlade podsjecaju da njihovu politiku potvrduju medunarodne monetarne institucije i investitori, sto se potvrdilo i prilikom emitovanja drzavnih obveznica na medunarodnom trzistu za kojima je bilo znatno vece interesovanje od ponudenog. Kljucna njihova primjedba je da Crna Gora ima visok javni dug i da ga treba smanjivati, kao i da drzavni aparat treba smanjiti.

Vlada je u taj posao i krenula kroz optimizaciju javne uprave ponudivsi sporazumni raskid radnog odnosa uz otpremnine i zabranu ponovnog zaposljavanja u drzavnoj administraciji u narednih pet godina onih koji sporazumno odu.

Premijer Dusko Markovic je nedavno svom kabinetu dao peticu za rezultate u tri godine i porucio: ,,Nadite drugi primjer osim Malte, mozda Islanda, da u Evropi ima takvu stopu rasta kao Crna Gora”. Podsjetio je da je on u EU ispod dva odsto. On je, medutim, i dodao da bez obzira na visoku ocjenu, ima prostora za jos bolji rad. Odgovorio je i na problem s kojim se suocava i Crna Gora, a to je odlazak mladih i strucnih kadrova, kazavsi da Vlada nece zaliti ni novca ni truda da ih zadrzi i najavio rjesavanje stambenih potreba najboljim studentima i strucnjacima.

Opozicija

Premijerovu ocjenu rada Vlade i rezultata ne dijele u opoziciji. Kljucna zamjerka je da gradani ne osjecaju rast ekonomije. Opozicionari pitaju zasto ne rastu zarade srazmjerno povecanju BDP.

“Vlada nam stalno govori kako je rast ekonomije posljednjih godina najveci u regionu. Ali, nekim cudom, gradani taj rast ne osjecaju. Prema zvanicnim podacima, realna zarada je manja u odnosu na prethodnu godinu. Kako to da se rast ekonomije u Crnoj Gori ne odrazava na rast zivotnog standarda stanovnista za razliku od drugih zemalja”, uporno pitaju iz SDP i traze da se zarade, osim prosvjeti i zdravstvu, povecaju policiji i vojsci.

Zahtijevaju i da se dodatno poveca minimalna zarada, smanji opterecenje rada, za koje tvrde da je najvece u regionu. Predlazu da se doprinosi sa 64 do 65 svedu na 52 do 55 centi za euro i da se uvede neoporezivi dio zarade. Opozicionari smatraju da je posljednji trenutak da Vlada smanji opterecenja i napravi mapu puta u narednih pet godina. Iz opozicionih redova prema Vladi upucuju i zahtjeve da se smanje akcize, narocito na gorivo…

Iz Vlade objasnjavaju da se o svemu tome ozbiljno razmislja uz ocjenu da se ni u sta od toga ne moze uci bez detaljne analize da se ne bi napravila steta, odnosno doslo do problema u isplati plata, penzija, socijalnih davanja. Ne iskljucuju, medutim, mogucnost da neki od tih zahtjeva budu uvazeni kad se steknu uslovi.