CALIMS

U Crnoj Gori neophodno je vise prijavljivati nezeljena dejstva ljekova, kako bi zdravstveni radnici imali evidenciju o tome, porucili su iz Agencije za ljekove i medicinska sredstva (CALIMS), navodeci da trecina osoba starijih od 75 godina uzima vise od sest ljekova dnevno.

Internacionalna kampanja o bezbjednosti primjene ljekova sprovodi se putem drustvenih mreza u 57 drzava.

Predstavnica CALIMS-a Veselinka Vukicevic kazala da je tema ovogodisnje kampanje istovremena primjena velikog broja ljekova i rizici koje oni nose.

,,Primjena ljekova je neophodna, narocito kod starijih osoba i hronicnih bolesnika, ali takva primjena nosi rizik od ispoljavanja njihovog nezeljenog dejstva”, istakla je Vukicevic na konferenciji za novinare.

U Crnoj Gori, kako je rekla, trecina osoba starijih od 75 godina uzima vise od sest ljekova dnevno, i tada je vazno da pacijent uzima ljekove onako kako je propisano.

,,Vazna tema je primjena ljekova kod djece, u trudnoci i prilikom dojenja, jer djeca drugacije reaguju na ljekove i stoga se strogo mora voditi racuna”, kazala je Vukicevic.

Ocigledno je, kako je navela, da su ljekovi u prometu kvalitetni, bezbjedni i odgovarajuceg kvaliteta, ali da njihovu primjenu prati odredeni rizik.

Prema njenim rijecima, da bi neki lijek dobio dozvolu za stavljanje u promet neophodno je da koristi od njegove primjene znacajno prevazilaze pratece rizike.

,,Osnovni bezbjednosni profil nekog lijeka poznat je prije nego sto se on nade u prometu i prije nego sto pocne da se primjenjuje kod ljudu”, kazala je Vukicevic.

Kako je navela, vazne su informacije koje se kasnije dobijaju i iz prakse, kada je lijek vec u primjeni.

Prema njenim rijecima, zdravstveni radnici imaju obavezu da svaku sumnju ili nezeljeno dejstvo lijeka prijave CALIMS-u.

,,Zdravstveni radnici sumnju nezeljenog dejstva lijeka mogu prijaviti popunjavanjem odgovarajuceg obrasca koji je dostupan na portalu Agencije, putem informacionog sistema zdravstvene zastite i pomocu aplikacije za online prijavu”, rekla je Vukicevic.

Smisao i cilj prijavljivanja je, kako je objasnila, prikupljanje informacija o ljekovima koji se koriste, jer ce tada njihova propisivacka praksa biti racionalnija.

,,Prijavljivanje dejstva ljekova u Crnoj Gori pocelo je osnivanjem CALIMS-a”, rekla je Vukicevic.

U Crnoj Gori, kako je istakla, postoji funkcionalan sistem gdje zdravstveni radnici prijavljuju Agenciji sumnju na nezeljena dejstva ljekova.

,,Nas zadatak je da i dalje razvijamo kulturu prijavljivanja, kako bi evidencija o nezeljenim dejstva ljekova postala praksa crnogorskih zdravstvenih radnika”, rekla je Vukicevic.

Predstavnica CALIMS-a Maja Stankovic kazala je da pacijenti nezeljene reakcije na lijek prijavljuju od 2009. godine.

,,Pacijenti nemaju pravo, odnosno ne prijavjuju Agenciji za ljekove sumirana nezejena dejstva vec komuniciraju preko zdravstvenih radnika, bez obzira na njihovu specijalnost”, kazala je Stankovic.

Ona je dodala da u nacionalnoj bazi ima 1,3 hiljada sumnji na nezeljena dejstva lijeka.

,,Najvise se prijavljuju nezeljena dejstva iz grupe citostatika, sto je ocekivano jer su to specificni ljekovi. Najcesca nezeljena dejstva su ona koja spadaju u poremecaj koze i potkoznog tkiva”, kazala je Stankovic.

Prema njenim rijecima, 65 odsto prijavljenih dejstava nije ozbiljnog karaktera.

Predstavnici CALIMS-a nijesu odgovorili na pitanje zasto su cijene pojedinih ljekova tri puta skuplje u Crnoj Gori nego u Srbiji i kazali da je to pitanje za ostale institucije u sistemu zdravstva a ne samo za CALIMS.

Kod djece treba biti posebno kritican

Predstavnica Udruzenja pedijatara Veselinka Durisic porucila je da nezeljene efekte ljekova treba prijavljivati.

Ona je rekla da se nekada iz najbolje namjere pribjegne primjeni velikog broja ljekova.

,,Nezeljena dejstva kod djece manifestuju se kao kod odraslih. Uglavnom su to prolazne pojave i ne ostavljaju dugorocne posljedice ali ih je bitno zapazavati”, rekala je Durisic.

Ona je kazala da kod djece treba biti posebno kritican pri pripisivanju ljekova da se ne bi stvorila zavisnost.

Predstavnica Doma zdravlja Ana Ivanovic Vukcevic rekla je da su djeca najosjetljivija populacija.

,,Prijavljujemo nezeljene reakcije na vakcinu i to su najcesce do sada lokalne reakcije na kozi u vidu otoka kao i povecane temperature. To su ocekivane reakcije koje nisu opasne”, porucila je Ivanovic Vukcevic.