ZENSKI PARLAMENT

Borba protiv trgovine ljudima i nasilja nad zenama mora biti zajednicka za sve segmente drustva, a Crna Gora ne smije te pojave tolerisati, poruceno je na zasjedanju Zenskog parlamenta.

Predsjednica skupstinskog Odbora za rodnu ravnopravnost Nada Drobnjak, kazala je da je 2019.godina vazna jer se slavi 100 godina od politickog angazovanja zena u politici, kao i 150 od osnovanja zenskog instituta.

Crna Gora, kako je dodala, ima relativno dobar zakonodavni okvir a i strateski dokumenti su orodnjeni.

“U ovom sazivu, je najveci broj zena, otkad postoji parlamentarizam i sada imamo 29,63 odsto zena u sastavu parlamenta”, kazala je Drobnjak i dodala da je uprkos tome ostalo jos puno posla.

Prema njenim rijecima, u okviru ekonomskog osanazivanja zena se vidi pomak ali nema napredaka ako nema moci u politici. “Povecanjem broja zena u politici, povecan je broj zena u preduzetnistvu”, rekla je Drobnjak.

Kako je navela, potrebno je unaprijediti zakonodavni okvir i ojacati kaznenu politiku.

Ona je najavila da Odbor za rodnu ravnopravnost “krece u novu pricu” a to je rodno odgovorno budzetiranje i agro budzet ce biti pilot projekat.

Povecati kvotu za poslanice

Predsjednik Skupstine, Ivan Brajovic, rekao je da je vazno sto se organizuju sjednice Zenskog parlamenta kako bi se u fokus stavila pitanja za polozaj zena u drustvu.

“Svaki nas dan mora biti posvecen borbi protiv svih nasilja. Nas svaki napor mora imati za cilj da Crna Gora postane drustvo koja ne tolerise bilo koju vrstu nasilja”, porucio je Brajovic.

Kako je kazao, drzava se stalno suocava sa podacima da je svaka druga zena tokom zivota izlozena nekoj vrsti nasilja.

Brajovic je podsjetio da je prosle godine svaka peta zena bila zrtva nasilja, a da veliki broj ovih djela ostaje neprijavljen.

On je rekao da bi bilo dobro da parlament da podrsku predlogu o povecanju minimalne kvote poslanica na 40 procenta.

“To ce biti potvrda opredijeljenosti poslanika da stvaraju drustvo ravnopravnosti”, zakljucio je Brajovic.

Nasilje ne poznaje granice

Zamjenik Ombudsmana Sinisa Bjekovic rekao je da je nasilje u porodici strukturalni problem i pojava koja se preliva, ne prepoznaje drustvene, ekonomske niti nacionalne granice.

“Ona predstavlja ozbiljno krsenje ljudskih prava i sloboda i posebni je oblik diskriminacije. Ona je u percepciji gradana prepoznata i to u velikom obimu”, porucio je Bjekovic.

On je ukazao da Institucija Zastitnika ima pad priliva ovih predmeta, a da su dva potencijalna razloga ta to.

“Ili su oni koji su ranije bili pred institucijama ombudsmana obeshrabljeni, ili je poraslo povecanje povjerenja u drzavne organe”, kazao je Bjekovic.

Kako je rekao, iskustva u prakticnom radu govore da se radi o povecanju povjerenja u drzavne organe.

Trgovina ljudima prioritet sudova

Predsjednica Vrhovnog suda Vesna Medenica, porucila je da je trgovina ljudima zlocin, i oblik modernog ropstva.

“Predmeti trgovine ljudima imaju prioritet u radu sudstva a do sada je bilo 18 slucajeva”, navela je Medenica.

Ona je rekla da osnovna funkcija krivicnog pravosuda mora biti u tome da se prepoznaju potrebe i interesi zrtava.

“Tezeci ispunjavanju najboljih standarda zastite i podrske zrtvama u svim sudovima osnovali smo sluzbu za podrsku usluge i kako bi se smanjio broj zrtava”, navela je Medenica.

Ona smatra da su zene kao ranjiva kategorija stanovistva zrtve trgovine ljudima u najvecem broju slucajeva.

“To govori o jasnoj rodnoj dimenziji a ujedno nas opominje da moramo jacati sposobnosti i kapacitete sudskog sistema kako bi im se obezbijedilo ispunjenje zagarantovanih prava”, rekla je Medenica.

OEBS ce nastaviti sa podrskom

Ministar za ljudska i manjinska prava Mehmed Zenka, rekao je da Crna Gora godinu nakon obnove drzavnosti donijela Zakon o rodnoj ravnopravnosti.

“Crna Gora kao drustvo prepoznala je vrijednost zene unutar sebe i odredila smjernice preko kojih ce najbolje uticati na ravnopravnost zene u drustvu. Treba raditi na tome prije svega u porodici, zajednici, lokalnoj zajednici, saradnji medu drzavama i uciti od pozitivnih primjera”, porucio je Zenka.

Ambasadorka OEBS-a u Crnoj Gori Mariz Davije, rekla je da ovo nije problem samo u Crnoj Gori.

Prema njenim rijecima, OEBS ce nastaviti da pruza podrsku Crnoj Gori po pitanju rodne ravnoporavnosti.

Ministar unutrasnjih poslova Mevludin Nuhodzic, rekao je da je trgovina ljudima kompleksan fenomen koji zahtijeva sistemski i sveobuhvatan pristup.

Zbog toga, dodao je, u kontinuitetu se preduzimaju aktivnosti za kvalitetno sprovodenje mjera iz Strategije borbe protiv trgovine ljudima.

“Nastavili smo da ulazemo dodatne napore na jacanju institucionalnih kapaciteta i stvaranju boljih uslova za pruzanje zastite zrtava trgovine ljudima”, rekao je Nuhodzic.

On je podsjetio da su formirali posebnu organizacionu jedinicu za suzbijanje trgovine ljudima, krijumcarenja i ilegalnih migracija u Upravi policije, kao i Operativni tim kojim rukovodi visi drzavni tuzilac.

Nuhodzic se osvrnuo na rezultate u borbi protiv trgovine ljudima u ovoj godini.

“Zbog izvrsenja ovog krivicnog djela na stetu pet osoba procesuirana su 3 lica. U odnosu na cetiri zrtve, u toku je postupak pred sudom, dok je u odnosu na jednu zrtvu, u aprilu ove godine, Visi sud u Podgorici donio presudu protiv 2 ucinioca, kojom je jedno lice osudeno na kaznu zatvora u trajanju od 17 godina, a drugo lice na kaznu zatvora u trajanju od 15 godina”, rekao je Nuhodzic.

Nuhodzic je kazao da Ministarstvo unutrasnjih poslova posveceno radi na primjeni Konvencije Savjeta Evrope o sprjecavanju i borbi protiv nasilja u porodici.

“Prosle godine smo formirali Operativni tim za borbu protiv porodicnog nasilja koji, kroz zajednicki rad drzavnih institucija, pravosudnih organa i nevladinih organizacija, postize dobre rezultate”, kazao je Nuhodzic.

Borba mora biti zajednicka

On je istakao da policijski sluzbenici postupaju shodno procedurama i smjernicama iz novog Protokola o prevenciji i zastiti od nasilja nad zenama i nasilja u porodici, a poseban akcenat je stavljen na procjenu rizika.

“U periodu od januara do novembra, izvrseno je 228 krivicnih djela Nasilje u porodici ili porodicnoj zajednici i 33 krivicna djela koja se dovode u vezu sa porodicnim nasiljem. Uprava policije je podnijela 1.304 prekrsajne prijave zbog izvrsenih 1.479 prekrsaja iz Zakona o zastiti od nasilja u porodici”, saopstio je Nuhodzic.

Prema njegovim rijecima, nasilje nad zenama je problem svakog drustva.

“Zato je veoma vazno da ohrabrimo zene da ne trpe i ne prikrivaju nasilje. Nemamo pravo da ne reagujemo na nasilje, da cutimo i da zatvaramo oci. Nasa je zajednicka odgovornost da gradimo drustvo koje osuduje svaki vid nasilja i prijavljuje svaki slucaj, kako bi broj zrtava bio manji”, porucio je Nuhodzic.

Kako je naveo, za nasilje nema i ne smije biti opravdanja.

“Licno cu se snazno zalagati za poostravanje kazni za sva krivicna djela sa elementima nasilja. Borba protiv trgovine ljudima i protiv nasilja nad zenama zajednicka je borba svih subjekata drustva”, rekao je on