S rizikom od zemljotresa nema kockanja
STRUKA PORUCILA
Sva dosadasnja iskustva u planiranju, projektovanju i gradenju u seizmickim aktivnim podrucjima, pokazuju da se preventivom protiv stetnog uticaja zemljotresa mora poceti vec u fazi izrade prostornih i urbanistickih planova. Stradanja ljudi, objekata i infrastrukture u proslosti su se desavala zbog lose sprovedenog planiranja, upozorava u razgovoru za Pobjedu prof. dr Srdan Jankovic sa Gradevinskog fakulteta u Podgorici
Jankovic, koji edukuje buduce inzenjere arhitekture i gradevine, kaze da su gradenje objekata na tlu neujednacenog geoloskog sastava, na klizistima, prirodnim ili onim koja su aktivna kada se gradi na njima, zatim na nevezanim nanosima, muljevitom tlu, mocvarnim i vodom zasicenim terenima, samo neki od potencijalno opasnih i seizmicki nesigurnih momenata.
“Lose planiranje prostora uzrokuje i nemogucnost pristupa ugrozenim lokacijama zbog slabe infrastrukture, dovodi do rusenja objekata sudaranjem zbog malog razmaka izmedu njih, ostecenja vodovodne i kalanalizacione mreze. Sve su to problemi koji se mogu izbjeci dobrim prostornim planiranjem, a mnogo je primjera da se to ne radi na pravi nacin. Naprotiv, imate kvartova i objekata do kojih ne mogu da dopru ni vatrogasna kola, a kamoli gradevinske masine za rasciscavanje terena. Takode, problem predstavlja i lociranje nekih funkcija koje bi morale biti operativne neposredno nakon zemljotresa kao sto su domovi zdravlja, bolnice, vatrogasne stanice i slicno, u starim objektima za koje se opravdano moze pretpostaviti da su veoma povredljive na seizmicka dejstva”, istice sagovornik Pobjede.
Kljucnu uloga u ovoj oblasti, prema ocjeni Jankovica, imaju upravo arhitekte.
“Kao sto se dobrim, seizmickim projektovanjem smanjuje povredljivost objekta, tako se i kvalitetnim seizmickim prostornim planiranjem smanjuje povredljivost drustva u cjelini. Uloga arhitekata u ovoj oblasti je od presudnog znacaja”, smatra on.
Kvalitet je jeftiniji
Jankovic istice da razorni zemljotres nepogresivo detektuje slabe tacke konstrukcije, propuste i greske u projektovanju i izvodenju objekata, ili ukazuje na to gdje zemljiste i tlo nijesu bili pogodni za gradnju… No, tada je vec kasno.
Kako kaze, ne smijemo dozvoljavati luksuz da ucimo na sopstvenim greskama, ili da uvecavamo seizmicki rizik logikom “dako nece”. Drugim rijecima: nema kockanja sa vjerovatnocom da ce se snazan zemljotres dogoditi. Jer se dogodio. I dogodice se ponovo!
Cetiri decenije od katastrofalnog zemljotresa na Primorju, kada je na podrucju Crne Gore poginula 101 osoba, a u susjednoj Albaniji 35, ponovo je razorna seizmicka sila prodrmala jadransku regiju. U Dracu i okolini visespratnice su se lomile kao da su od karata, a pod teretom betona i opeke ostale su cijele porodice…
“Dogodilo se ono od cega svi strahuju, ali sa cime se, po diktatu seizmickog hazarda i cinjenici da zivimo na trusnom podrucju moramo suocavati mnogo prije nego se dogode ovako teske opomene”, kaze on.
Jankovic primjecuje da je u praksi kljucna zabluda da obezbjedivanje seizmicke sigurnosti kod novih objekata je skuplje ili da iziskuje mnogo vise zeljeza, betona…
“Za kvalitetno projektovanje seizmicki sigurnih objekata potrebno je znanje i savjest. Cijena kvalitetnih rjesenja ce iznositi tek stoti dio vrijednosti citavog objekta. Tako da to uopste nije skupo, ali ako vec napravite losu zgradu onda njeno naknadno dovodenje u stanje seizmicke sigurnosti, to jest njeno ojacanje, kosta premnogo”, rekao je Jankovic.
On naglasava da je bitno da u nizu – od usvajanja normi, preko arhitektonskih rjesenja, zatim projekata pa sve do gradnje, budu ispostovani svi propisi i u tom procesu budu otklonjeni svi uoceni nedostaci.
Novi propisi
Kako dodaje, upravo je ublazavanje seizmickog rizika jedini put da se smanje buduce posljedice jakih zemljotresa.
“To se radi kroz poboljsanje propisa, pravilnika i standarda za projektovanje i gradenje novih objekata, zatim kontrolu gradnje objekata, prostorno-urbanisticko planiranje i upravljanje, ojacanje postojecih objekata, istrazivanje u oblasti zemljotresnog inzenjerstva i primjene rezultata u injzenjerskoj praksi, kao i unapredenje kvaliteta gradnje na seoskom podrucju.
On podsjeca na to da je Crna Gora u postupku pripreme za usvjanje i primjenu takozvanih eurokodova, standrada koji se primjenjuju u projektovanju i gradnji.
0 comments