BOLJI NA PISA TESTU

Napredak na PISA testiranju, prema podacima OECD, ostvaren je u matematickoj pismenosti, gdje je Crna Gora napredovala za 12 bodova, a statisticki posmatrano zabiljezen je trend rasta od pocetka ucesca u PISA testiranju za 31 bod, isticu u Ministarstvu prosvjete.

Crna Gora zauzela je 52. mjesto medu 79 zemalja na PISA testiranju za 2018. godinu, objavljeno je na podsajtu OECD-a. Na proslom PISA testiranju Crna Gora je bila na 59. mjestu.

Rezultati iz naucne pismenosti, kako napominju, su za nijansu bolji od prethodnog ciklusa.

“U ciklusu PISA 2018. godine fokus je bio na citalackoj pismenosti, gdje je novina bila uvodenje digitalnog citanja. Neznatna razlika u rezultatima i na nivou OECD-a i na nivou Crne Gore u odnosu na prethodni ciklus je zenemarljiva upravo zbog uvodenja digitalnog citanja, pa mozemo reci da su rezultati iz citalacke pismenosti na nivou prethodnog ciklusa. Takode, i iz citalacke pismenosti napredak je u odnosu na 2006. godinu 29 bodova”, saopstila je direktorica Ispitnog centra Dragana Dmitrovic.

Ostvareni bodovi iz citalacke pismenosti su 421, iz matematicke 430, a iz naucne 415, sto nas svrstava u drugu trecinu ukupnog broja testiranih zemalja.

“Nemamo razloga da budemo nezadovoljni rezultatima, ali treba jos mnogo rada da bismo bili zadovoljni”, istakla je ona.

Dmitrovic je dodala, da su interesantni podaci o najpopularnijim zanimanjima medu petnaestogodisnjacima. Ucenici su zainteresovani za sportska zanimanja, za medicinu, za prosvjetu, za informacione tehnologije, za pravne nauke. Posebno vazan element je pripadnost ucenika skoli 81 odsto, osjecaj sigurnosti, jer ucenici koji osjecaju prijateljsku atmosferu u skoli postizu bolje rezultate.

Ona je zakljucila podatkom da Nacionalno testiranje na kraju II ciklusa osnovne skole takode ukljucuje do 30 odsto zadataka tipa PISA testiranja, te da PISA testiranje ne treba dozivjeti kao takmicenje, nego kao jos jedan od instrumenata upravljanja obrazovanjem u cilju podizanja kvaliteta.

“U dijelu naucne pismenosti potrebno je raditi na opremanju kabineta, laboratorija da bi ucenici mogli izvoditi vjezbe, eksperimente u kontrolisanim uslovima i na taj nacin sticali prakticno i primjenjljivo znanje”, istakla je Dmitrovic.

Direktorica direktorata u Ministarstvu prosvjete Arijana Nikolic je napomenula da je napredak iz matematike zabiljezen upravo u ovom, posljednjem testiranju.

“Crna Gora je najnovijim rezultatima pokazala da je ostvarila nemali pomak u matematickoj pismenosti, te da nas najveci posao tek ceka u naucnoj pismenosti, u kojoj smo na slicnom nivou kao i u prethodnom ciklusu”, kazala je Nikolic.

Kako je naglasila u citalackoj pismenosti, u kojoj je i najveca razlika, djevojcice su bolje u odnosu na djecake, mada se sada smanjuje razlika. Djecaci su nesto bolji iz matematike, dok su iz naucne pismenosti razlike u bodovima neznatne i to u korist djevojcica.

Buduci svjesni znacaja ovog testiranja, kako je rekla Nikolic, prosle godine multiresorski tim je obisao veliki dio crnogorskih skola, kako bi pripremio u tehickom smislu ucenike na testiranje.

“U sustinskom smislu, obrazovna reforma sprovedena je sredinom 2017. godine, a kako je testiranje bilo 2018. svakako da puni efekat reforme u kontekstu PISA testiranja mozemo, logicno, ocekivati na narednom testiranju”, kazala je Nikolic.

PISA testiranje sprovodi se svake tri godine i procjenjuje stepen u kom su petnaestogodisnji ucenici sirom svijeta stekli kljucna znanja i vjestine, te koliko dobro ucenici mogu da koriste ono sto su naucili i da primijene svoja znanja u nepoznatom kontekstu. Ovaj pristup polazi od cinjenice da savremena ekonomija nagraduje pojedince ne na osnovu onoga sto znaju, nego na osnovu onoga sto mogu da urade sa onim sto znaju.

PISA istrazivanje ukljucuje kljucne skolske predmete – citanje, matematiku i nauku i inovativne oblasti. Citalacka pismenost definise se kao sposobnost ucenika da razumiju, koriste, evaluiraju, promisljaju i angazuju se u tumacenju pisanih tekstova. Matematicka pismenost definise se kao sposobnost ucenika da formulisu, koriste i tumace matematiku u razlicitim kontekstima. Naucna pismenost definise se kao sposobnost angazovanja u naucnim pitanjima i s naucnim idejama kao gradanina koji kriticki promislja.

Zbog razlike u obrazovnim sistemima zemalja ucesnica, ne testiraju se ucenici istog razreda, vec istog godista. Ucesnici PISA testiranja imaju izmedu 15 godina i tri mjeseca i 16 godina i dva mjeseca i zavrsili su najmanje sest godina formalnog skolovanja. Uzorkom je obuhvaceno 6 973 petnaestogodisnjaka iz 51 srednje skole i 15 osnovnih skola.

U ovom ciklusu PISA ucestvovalo je 11 gimnazija, 28 srednjih strucnih skola i 12 mjesovitih skola.