NA VLADI

Predlog zakona o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom polozaju vjerskih zajednica bice utvrden danas na sjednici Vlade, a nakon toga dostavljen Skupstini, sa zahtjevom da bude razmatran i usvojen na posebnoj sjednici parlamenta, saznaje Antena M.

Kako je skupstinskom procedurom propisano da mora proteci barem 15 dana od predloga Vlade, do odrzavanja posebne sjednice, procjena je da bi se dugo ocekivani zakon mogao naci na dnevnom redu parlamenta 23. ili 24. decembra.

Antena M podsjeca da Srpska pravoslavna crkva (SPC) cini sve da sprijeci njegovo donosenje, jer SPC, kako pisu, ne moze da se pomiri sa cinjenicom da se “Zakonom o slobodi vjeroispovijesti” stiti kao kulturno dobro drzavna imovina koju koriste vjerske zajednice.

Vjerski objekti i zemljiste koje koriste vjerske zajednice na teritoriji Crne Gore koji su izgradeni, odnosno pribavljeni iz javnih prihoda drzave ili su bili u drzavnoj svojini do 1918. godine i za koje ne postoje dokazi o pravu svojine vjerskih zajednica, kao kulturna bastine Crne Gore, po slovu novog zakona bice upisani kao drzavna svojina.

Ako, pak, neka vjerska zajednica raspolaze dokazima da je na osnovu nekad ili danas vazecih propisa postala vlasnik neke imovine, drzava ce to priznati i postovati.

Vlada je, prema saznanjima Antene M, u inoviranom tekstu “Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti” u potpunosti prihvatila preporuke Venecijanske komisije.

Autori zakona smatraju ga najliberalnijim u regionu, jer garantuje vise prava i sloboda i vjernicima i onima koji to nijesu i stiti kulturno blago.

Zakon, navodno, prati najvise medunarodne standarde u ovoj oblasti i garantuje svakom gradaninu Crne Gore slobodu da, po sopstvenoj savjesti, bude ili ne bude vjernik bilo koje vjeroispovijesti, pri cemu drzava stiti imovinu i kulturno blago koje pripada svim gradanima i obezbjeduje da zakoni Crne Gore jednako vaze za sve, na citavoj teritoriji drzave.

Novim zakonom Vlada ispunjava ustavnu i medunarodno-pravnu obaveza da zamijeni zastarjeli zakon iz 1977. Sloboda misli, savjesti i vjeroispovijesti garantovana je Ustavom Crne Gore, ali je na podustavnom nivou i dalje regulisana zakonom donesenim prije skoro pola vijeka, u bivsoj drzavi, u doba socijalizma, od kada su relevantni medunarodni standardi slobode vjeroispovjesti znatno unaprijedeni.

Prijedlog zakona usaglasen je sa najvisim medunarodnim standardima, pocev od konvencija Ujedinjenih nacija u ovoj oblasti, preko Evropske konvencije o ljudskim pravima sa pratecom praksom Evropskog suda za ljudska prava, do Smjernica Venecijanske komisije i OEBS/ODIHR-a iz 2004. i 2014. godine, a sada je u cjelosti usaglasen i sa posljednjim preporukama Venecijanske komisije iz juna ove godine.

“Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom polozaju vjerskih zajednica”, nakon sto ga usvoji Skupstina Crne Gore, prvi put regulisace obim prava i obaveza vjerskih zajednica. Isto vazi i za proceduru registracije i evidencije vjerskih zajednica.

Izvor Antene M tvrdi da su sva rjesenja izrazito liberalna.

Stvar je, pise u Zakonu, slobodne volje vjerske zajednice, da li ce se registrovati ili nece. No, ona vjerska zajednica koja ne zeli da se registruje, a date su joj sve mogucnosti da to ucini, nece imati isti status kakav imaju one vjerske zajednice koje se svojom slobodno izrazenom voljom registruju.