Za poresku reformu vise od 14 miliona eura
NACRT PROGRAMA
Projekat reforme poreske administracije trebalo bi da uspostavi integrisani informacioni sistem kao jedan od kljucnih mehanizama kontrole poreskih obveznika, posebno onih u sivoj zoni, a za aktivnosti u naredne tri godine bice ulozeno 14,43 miliona eura.
To se navodi u nacrtu Vladinog Programa ekonomskih reformi od 2020. do 2022. godine, dokumenta koji Crna Gora kao kandidat za prijem u EU izraduje tokom pretpristupne faze, a na javnoj je raspravi zakljucno sa 23. decembrom ove godine.
Finalnu verziju usvaja Vlada, a zatim je dostavlja Evropskoj komisiji najkasnije do kraja januara 2020.
U segmentu koji se odnosi na smanjenje neformalne ekonomije, posebno je analiziran plan aktivnosti u fiskalnim oblastima, kojim bi trebalo da ovakva nelojalna konkurencija bude svedena na najmanju mogucu mjeru, a sprovodice ih Ministarstvo finansija.
Naime, projekat reforme zapocet prosle godine usmjeren je na unapredenje efikasnosti Poreske uprave i smanjenje troskova za obveznike.
“Rezultat ce biti povecanje konkurentnosti privrednih subjekata koji legalno posluju i istovremeno povecanje efikasnosti Poreske uprave, a sto ce uticati na povecanje konkurentnosti cijele privrede. Smanjenje nivoa neformalnog sektora u kratkom roku moze imati uticaja na povecanje nezaposlenosti onih koji su poslovali u sivoj zoni, medutim, u dugom roku kreiraju se uslovi za sistem baziran na zdravoj konkurenciji, koji ce doprinijeti povecanju zivotnog standarda i smanjenju siromastva”, navodi se dokumentu.
U planu aktivnosti za narednu godinu navodi se usvajanje novih podzakonskih akata za implementaciju Zakona o fiskalizaciji u prometu proizvoda i usluga, koji je usvojen krajem jula ove godine, zatim nabavka sistema za elektronsku fiskalizaciju, edukacija zaposlenih u Pu, priprema za uvodenj e integrisanog IT sistema za upravljanje prihodima IRMS koja ukljucuje tender za dio hardvera i adekvatan softver, te ,,seljenje” podataka u novi sistem. Predvideno je koriscenje 3,15 miliona eura iz projektnog kredita.
Za 2021. godinu najavljena je fazna implementacija sistema elektronske fiskalizacije, uz nabavku neophodnog dijela hardvera i softvera, ciscenje podataka, obezbjedivanje kvaliteta sistema novog IRMS-a. Posebno je znacajno sto ce te godine biti formirana i poreska policija kao poseban organ. U ovom periodu predvideno je trosenje 7,09 miliona iz kredita i jos 48.000 eura iz drzavnog budzeta.
Tokom 2022. godine planirana je finalizacija uvodenja IRMS-a, nabavka preostalog neophodnog hardvera i dalje jacanje kapaciteta poreske policije. Iz projektnog kredita u ovoj godini bice korisceno 4,07 miliona, a iz budzeta 72.000 eura.
Jedan od potencijalnih rizika realizacije ovih aktivnosti u skladu s predlozenim planovima je prelazak na novi elektronski sistem, sto ce iziskivati odredene troskove za obveznike sa fiskalnim kasama koje ne mogu da se prilagode, ,,zbog cega se kod ove grupe moze javiti odreden otpor pri implementaciji”
,,Na trzistu postoji znatan broj fiskalnih kasa koje ne mogu podrzati novi sistem. Neke od njih je moguce hardverski nadograditi, ali to uzrokuje trosak od 130 do 150 eura. Najveci broj obveznika morace te kase da zamijeni novim uredajem”, precizira se u dokumentu.
Visi stepen rizika, pak, nosi mogucnost kasnjenja realizacije IRMS projekta, ali je stav Vlade da ce se ,,uspjesnim upravljanjem projektom kroz postovanje zadatih rokova uticati na njegovo eliminisanje”.
0 comments