Amin Brisela za ugovore preko 30 godina
PREDLOG ZAKONA
Nijedan ugovor o privatno-javnom partnerstvu Crna Gora nece moci da zakljuci bez misljenja – saglasnosti Brisela, odnosno Evropske komisije.
U prijedlog zakona o privatnojavnom partnerstvu, o kome su poslanici prije nekoliko dana zavrsili raspravu i ceka se na izjasnjavanje, unesena je ta norma na zahtjev Evropske komisije.
“U zakonski tekst je dodata odluka koju je trazila Evropska komisija da ugovore koji se zakljucuju preko 30 godina mora odobriti Brisel, ali i domace tijelo, odnosno institucije za drzavnu pomoc”, objasnili su iz Ministarstva finansija, pise Pobjeda.
Podsjetimo da je zakonom definisano da se ugovori o ovom partnerstvu dodjeljuju do 30 godina, uz mogucnost produzenja pod odredenim uslovima.
“Clanom 72 propisuje se trajanje ugovora o javno-privatnom partnerstvu i utvrduje obaveza naruciocima da, u slucaju trajanja ugovora duzem od 30 godina, obavezno, prije sklapanja moraju da pribave misljenje organa drzavne uprave nadleznom za kontrolu drzavne pomoci. Ovo je u skladu sa praksom Evropskog suda pravde, a ciji je cilj sprecavanje narusavanja konkurencije, odnosno ‘zatvaranja’ trzista za odredene usluge ili radove za sva potencijalna privredna drustva u nesrazmjemo dugom roku”, navodi se u objasnjenju prijedloga zakona.
Iz Ministarstva su ranije kazali da je rok od 30 godina standard u clanicama EU. Objasnjavaju da nijednoj clanici EU Brisel nece dozvoliti da zakljuci ugovor preko 30 godina bez konsultacija sa EK.
Rok do tri decenije nije, kako kazu, slucajno odreden zato sto se, na primjer, u infrastrukturu mora ulagati nakon dvije i po decenije, sto povecava troskove.
Podsjetimo da je u nasem parlamentu vodena dinamicna rasprava o ovom zakonskom prijedlogu.
Iz Vlade su objasnili da je u zakon ugradena najbolja evropska praksa, koje je Crna Gora duzna da se pridrzava. JPP donosi, kako kazu, novi okvir za investicionu politiku, odnosno kreira sistemski pristup za vodenje investicionog paketa politika.
Partnerstvo ne podrazumijeva ni privatizaciju, ni prodaju, a rizik pretezno snosi privatni partner.
Nakon isteka ugovora objekti, uredaji i postrojenja, ukljucujuci uvecanu vrijednost, ostaju u drzavnoj svojini, ako ugovorom nije drugacije predvideno. Upravo su mogucnost ,,ako ugovorom drugacije nije predvideno” kritikovali iz opozicije, a Rasko Konjevic (SDP) je trazio da se brise.
“Ovaj zakon ce se koristiti za nastavak gradnje auto-puta, zato brine mogucnost da se moze drugacije ugovorom rijesiti. Svrha ovog partnerstva je da ude privatni partner zajedno sa drzavom, da zaradi i da nakon isteka roka prepusti imovinu drzavi. Cemu mogucnost da to ne bude drzavno”, kazao je Konjevic i ocijenio da je ta norma problematicna.
Predstavnici Ministarstva finansija su objasnili da je BOT sistem, izgradi, koristi i vrati samo jedan nacin i da ne treba suzavati mogucnosti. Konjevic je kritikovao i mogucnost prenosa ugovora na trece lice, bez ponavljanja procedure koji zakon predvida, a iz Ministarstva su objasnili da se ugovor moze prenijeti uz postovanje seta drugih normi, ukljucujuci i misljenje Ministarstva finansija, Agencije za investicije, zastitnika imovinsko-pravnih interesa.
Opozicija je takode kritikovala to sto zakon ne prepoznaje potrebu da Skupstina da misljenje o ugovorima koji podrazumijevaju rocnost duzu od 30 godina.
0 comments