MINISTARSTVO PRAVDE

Ministarstvo pravde ce pazljivo razmotriti Inicijativu za donosenje Zakona o rehabilitaciji i obestecenju zrtava politickog progona – zatvorenika/ca Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora, a u Akciji za ljudska prava (HRA), koja je zajedno sa Udruzenjem “Goli otok” pokrenula tu inicijativu, ocekuju da ona bude razmotrena do kraja 2019. godine, a zakon donesen u 2020.

Kako pojasnjavaju u HRA, od Ministarstva pravde razmatranje inicijative zahtijevao je i predsjednik Vlade Crne Gore Dusko Markovic.

Inace, Ministarstvo pravde odbilo je predlog za pokretanje elektronske peticije o ovom pitanju koju je 15. novembra podnio predsjednik Udruzenja “Goli otok” Branislav Ljumovic u saradnji sa Akcijom za ljudska prava. Istaknuto je da je Ministarstvo na zahtjev Markovica vec upoznato sa istom inicijativom koju je HRA podnijela predsjedniku Vlade i da ce inicijativa biti “pazljivo razmotrena”.

“Predlog za pokretanje elektronske peticije je uslijedio nakon sto je HRA 13. septembra podnijela inicijativu Dusku Markovicu za donosenje Zakona o rehabilitaciji i obestecenju zrtava politickog progona – zatvorenika/ca Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora, na koju predsjednik Vlade nije odgovorio. Cilj predloga za pokretanje elektronske peticije je bio prikupljanje 3.000 potpisa podrske gradana i gradanki koji bi obezbijedili da Vlada izvjesno razmatra tu inicijativu. Ministarstvo pravde je ocijenilo da ce inicijativa biti pazljivo razmotrena i da nema potrebe za pokretanjem e-peticije i prikupljanjem potpisa”, navodi se u saopstenju HRA.

HRA i Udruzenje “Goli otok” ocekuju da Ministarstvo pravde obezbijedi da se naredne godine konacno donese zakon o rehabilitaciji i obestecenju politickih zatvorenika koji su bili zrtve drasticnog krsenja ljudskih prava u periodu poslije Drugog svjetskog rata.

Kako dodaju, Inicijativom su Udruzenje “Goli otok” i HRA trazili da Vlada preko Ministarstva pravde hitno pristupi izradi nacrta zakona o rehabilitaciji i obestecenju osoba koje su bile lisene zivota ili slobode i drugih prava kao politicki zatvorenici u periodu od 9.5.1945. do sticanja nezavisnosti Crne Gore 21.5.2006. godine. Zakonom bi se obuhvatilo pravo na rehabilitaciju – utvrdivanje nistavosti ili nepunovaznosti presuda, odluka i radnji kojima su te osobe lisene slobode i drugih prava iz politickih razloga i obestecenje – naknada stete koju su pretrpjele. Prava propisana zakonom sticale bi osobe kojima bi bio priznat status politickih zatvorenika/ca, odnosno, clanovi/ce njihovih porodica ako te osobe vise nijesu zive.

“Srbija, Hrvatska i Slovenija su donijele zakone kojima je bivsim politickim zatvorenicima omogucena rehabilitacija i naknada stete njima i porodicama. Porazavajuce je to sto Crna Gora do danas nema takav zakon, iako je, na primjer, 3.390 Crnogoraca cinilo 21,5 procenata ukupnog broja zatvorenika samo na Golom otoku, sto je bio daleko najveci broj zatvorenika u odnosu na broj stanovnika svake od tadasnjih jugoslovenskih republika”, isticu U HRA.