Britanski izbori u brojkama
GLASANJE U CETVRTAK
Britanci ce za tri dana glasati na izborima koji ce odrediti ne samo ko ce u narednom periodu upravljati Velikom Britanijom vec i kako ce, a mozda i da li ce, zemlja napustiti EU.
zDok politicke partije pokusavaju da pridobiju na svoju stranu neodlucne birace, evo nekih brojki oko kojih ce se vrtjeti izbori.
Pravo glasa na izborima za 650 poslanickih mjesta ima oko 46 miliona Britanaca. Partija koja osvoji apsolutnu vecinu formira vladu a njen lider postaje premijer. Ako nijedna stranka ne osvoji dovoljan broj poslanickih mjesta, ona koja ih ima najvise moze pokusati da formira manjinsku vladu ili koaliciju s nekom drugom partijom.
Vladajuci konzervativci su u trenutku raspisivanja izbora imali 298 poslanika, sto znaci da im je za vecinu falilo vise od 20. Gubitak vecine nakon devet godina vlasti konzervativaca doveo je do toga da premijer Boris Dzonson nije imao uspeha u usvajanju mera potrebnih za istupanje iz EU. Dzonson tvrdi da ce u slucaju pobede “sprovesti Bregzit u delo”.
Opozicioni laburisti su raspustanje parlamenta docekali s 243 poslanika, a kampanju su vodili na guranju Bregzita u drugi plan i fokusirajuci se na vecu potrosnju na zdravstvo, obrazovanje i socijalna davanja, nacionalizaciju nekih kljucnih industrija i komunalnih usluga, kao i obecanje da ce svi Britanci dobiti besplatan pristup internetu.
Proevropske opozicione partije, Liberalne demokrate, Zeleni i velska stranka Plejd kamri, udruzile su se zarad taktickog glasanja i nece se nadmetati jedni protiv drugih u desetinama izbornih jedinica kako bi pobjedu proevropskih kandidata ucinili izvjesnijom. Skotska nacionalna partija (SNP), s 35 poslanika treca po snazi u dosadasnjem sazivu, nije dio takozvanog “Saveza za ostanak” (Remain Alliance) iako se protivi Bregzitu.
Nedavno formirana Partija Bregzita nije imala predstavnike u parlamentu, a svoju zelju da se iz EU istupi bez sporazuma o uslovima razlaza pokusace da ispuni povlacenjem svojih kandidata iz preko 300 izbornih jedinica u kojima su 2017. pobijedili konzervativci.
Prema za sada vazecem rasporedu, Velika Britanija bi trebalo da napusti EU 31. januara 2020, odnosno za 53 dana.
Izbori u Velikoj Britaniji se obicno odrzavaju na proljece, kada je vrijeme ljepse. Posljednji izbori u decembru su odrzani prije 96 godina.
Bregzit i neka druga pitanja su do te mjere zatrovali politicku atmosferu da je vise od 70 poslanika odustalo od kandidature za reizbor. Politicari, bilo pristalice ili protivnici Bregzita, nalazili su se na meti uvreda i prijetnji. Medu onima koji su odustali od kandidature su mnogi umjereni i proevropski konzervativci, laburisticki poslanici koji tvrde da se rukovodstvo njihove stranke ne bori protiv antisemitizma i vise videnijih poslanica koje su takode dobijale brojne uvrede.
Partije koje se nadmecu u svim izbornim jedinicama na kampanju mogu da potrose najvise 19,5 miliona funti, sto je oko 30.000 funti po izbornoj jedinici.
0 comments