IZVJEPTAJ UNDP

Prema najnovijem Izvjestaju o razvoju po mjeri covjeka, koji je danas objavio Program Ujedinjenih nacija za razvoj (UNDP), Crna Gora je zadrzala svoju poziciju u kategoriji zemalja sa veoma visokim razvojem po mjeri covjeka vec cetvrtu godinu uzastopce. Sa vrijednoscu indeksa od 0.816 Crna Gora zauzima 52. poziciju od ukupno 189 zemalja i teritorija i dijeli je sa Rumunijom i Bugarskom.

Indeks razvoja po mjeri covjeka (HDI) predstavlja sumarnu mjeru dugorocnih nacionalnih postignuca u tri dimenzije napretka covjecanstva: dug i zdrav zivot, pristup obrazovanju i pristojan zivotni standard.

“Tradicionalno, na vrhu ljestvice se nalazi Norveska, a u prvih deset mjesta nalaze se: Svajcarska, Irska, Njemacka, Hong Kong (Specijalna administrativna regija Kine), Australija, Island, Svedska, Singapur i Holandija. Sa druge strane, najnize vrijednosti HDI ponovo biljeze Niger, Centralno-Africka Republika, Cad, Juzni Sudan i Burundi”, navodi se u saopstenju UNDP-a.

Od zemalja Zapadnog Balkana u ovoj se kategoriji, osim Crne Gore, nalaze jos samo Slovenija (na 24. mjestu) i Hrvatska (na 46. mjestu).

“Sve ostale zemlje ove regije su u kategoriji visokog razvoja po mjeri covjeka: Srbija (63. mjesto), Albanija (69. mjesto), Bosna i Hercegovina (75. mjesto), BJR Makedonija (82. mjesto)”, navodi se u saopstenju.

Stalna predstavnica UNDP u Crnoj Gori Daniela Gasparikova je izjavila da Crna Gora biljezi stabilan napredak tokom proteklih 15 godina.

“Od 2005. godine, vrijednost HDI je porasla za 8,3% – i sa trenutnom vrijednoscu indeksa od 0.816 nalazi se ispod prosjecne vrijednosti drugih zemalja u istoj grupi sa veoma visokim razvojem po mjeri covjeka, ali iznad projsecne vrijednosti zemalja Evrope i Centralne Azije, koja iznosi 0.779”, kazala je ona.

Dosadasnji napredak, prema njenim rijecima, umnogome je potaknut ekonomskim rastom, kao neophodnim preduslovom za apredenje kvaliteta zivota ljudi.

“Medutim, uvidamo da rast nije bio na dobrobit svih, ostavljajuci odredene kategorije ljudi u sistematski nepovoljnijem polozaju posmatrano iz vise uglova. To nam govori Indeks visedimenzionalnog siromastva – koji ukazuje da je gotovo 5 odsto crnogorskog stanovnistva i dalje izlozeno visestrukim istovremenim uskracnostima ili je u riziku od takve izlozenosti”, navela je Gasparikova.

Istovremeno, kako je kazala, bruto nacionalni dohodak po glavi stanovnika (paritet kupovne moci izrazen u americkim dolarima) je za 30 odsto manji za zene nego za muskarce.

“To zapravo znaci da dugorocna promjena, kako u prihodima tako i u sirem spektru nejednakosti u razvoju po mjeri covjeka, zavisi od sveobuhvatnijeg i vise sistemskog pristupa razvoju, koji ide dalje od rasta BDP ili preraspodjele prihoda”, navela je stalna predstavnica UNDPa u CG i dodala da ce ove strategije biti uspjesne samo ako se kombinuju sa politikama koje ce rjesavati ukorijenjene predrasude, drustvene norme i strukture moci u drustvima i na trzistima rada.

Opste je poznato da je nejednakost u prihodima samo dio price, tako da novi izvjestaj posmatra razvoj po mjeri covjeka dalje od prihoda, dalje od prosjeka i od onoga sto imamo danas – kako to stoji u naslovu izvjestaja.

“Kako se sirom svijeta smanjuje jaz u osnovnom zivotnom standardu, tako se pojavljuju novi vidovi nejednakosti izazvane razlikama u pristupu tehnologijama i obrazovanju, sto ce samo biti dodatno pogorsano medu siromasnijim i ranjivijim kategorijama usljed klimatske krize,” zakljucila je Gasparikova.

Rodne razlike svuda spadaju medu najdublje ukorijenjene vidove nejednakosti. Odnos napretka razvoja po mjeri covjeka medu muskarcima i zenama mjeri se indeksom rodnog razvoja (GDI) i indeksom rodne nejednakosti (GII).

“GDI za Crnu Goru je ispod prosjeka za zemlje u grupi onih sa veoma visokim razvojem po mjeri covjeka. Najuocljivija razlika postoji u kontroli nad ekonomskim resursima: bruto nacionalni dohodak za muskarce iznosi preko 20.634 americkih dolara, dok za zene dostize svega 14.457 dolara”, kazala je Gasparikova.

Sto se tice vrijednosti GII, Crna Gora se nalazi na 27. mjestu od ukupno 162 zemlje, ali i dalje svega 23,5 odsto poslanickih mjesta pripada zenama, 88% odsto odraslih zena ima minimalno zavrsenu srednju skolu u odnosu na 97,5 odsto muskaraca.

“Na svakih 100.000 porodaja, 7 zena umire od uzroka povezanih sa trudnocom, a stopa porodaja adolescentkinja je 9,3 porodaja na 1,000 zena starosti 15-19 godina. Ucesce zena na trzistu rada je 43,6% dok za muskarce iznosi 58,1 odsto.”

,,Dok procjenjujemo situaciju u regionu danas – postignuca i izazove – moramo imati na umu da ce neke od danasnjih nejednakosti postajati sve izrazenije ubuduce”, kaze Mirjana Spoljaric Eger, pomocnica administratora i direktorka Regionalnog biroa UNDP za Evropu i Zajednicu nezavisnih zemalja