Zabrinjavajuci nedostaci djelotvorne zastite ljudskih prava
HRA UPOZORAVA
Crna Gora nema djelotvorne pravne ljekove za zastitu ljudskih prava i jos nije spremna da ih obezbijedi, ocijenjeno je iz Akcije za ljudska prava (HRA) povodom Medunarodnog dana ljudskih prava.
Iz HRA su kazali da je tome doprinio Ustavni sud odlukom da sam sebi ukine rok od 18 mjeseci za postupanje u predmetima, i tako gradanima ugrozi pravo na efikasnu zastitu ljudskih prava na nivou drzave.
“Skoro dvije godine se odugovlaci sudska zastita prava NVO aktivista i bivse vice-guvernerke od nezakonitog razrijesenja sa javnih funkcija, da bi, posto su osnovni sudovi prihvatili nadleznost, a Upravni i Ustavni sud je odbili, Vrhovni sud bez suvislog obrazlozenja nacelnim stavom zaprijetio osnovnim sudovima da od te nadleznosti odustanu”, ukazali su iz HRA.
Kako su istakli, ne postoji djelotvorna pravna zastita protiv odluka Sudskog savjeta o izboru sudija, sto je pitanje od kljucnog znacaja za nezavisnost sudstva i zastitu ljudskih prava u drzavi.
Iz HRA su naveli da je Upravni sud u oktobru ove godine, nakon godinu i cetiri mjeseca, zakazao rociste po tuzbi protiv Sudskog savjeta, kojom je ucesnik na konkursu za izbor sudija trazio da se ponisti odluka o izboru deset kandidata za sudije osnovnih sudova iz juna prosle godine.
“U meduvremenu je troje od deset izabranih kandidata na osporenom konkursu izabrano za sudije i stupilo na duznost”, rekli su iz te nevladine organizacije.
Prema njihovim rijecima, Sudski savjet nije odlozio pocetak obavljanja sudijske funkcije ni jednoj osobi do donosenja sudske odluke.
“Slucaj neustavne zabrane odrzavanja Povorke ponosa u Niksicu s pocetka 2015. godine jos ceka na epilog i pokazuje kako u Crnoj Gori ne postoji djelotvoran pravni lijek protiv krsenja prava na mirno okupljanje”, istakli su iz HRA.
Posle ohrabrujuce odluke Ustavnog suda da ukine presudu Vrhovnog suda kojom je podrzana zabrana, kako su dodali, Vrhovni sud je ove godine vratio predmet Upravnom na ponovno odlucivanje.
“Upravni sud je onda nalozio Ministarstvu unutrasnjih poslova da donese novo rjesenje o zahtjevu za odrzavanje protestne setnje, ali novo rjesenje nije donijeto do danas, vise od cetiri godine posto je okupljanje zabranjeno”, ukazali su iz HRA.
Oni su kazali da je Ustavni sud ove godine odlucio ,,toplo-hladno” o ustavnim zalbama bivsih radnika ,,Radoja Dakica”, u slucaju u kome im drzava 14 godina nije obezbjedila isplatu pravosnazno dosudenih potrazivanja.
Kako su naveli iz HRA, Ustavni sud je nalozio Ministarstvu finansija da za 439 bivsih radnika fabrike “Radoje Dakic”, kojima je utvrdena povreda prava na pravicno sudenje, u roku od sest mjeseci isplati po dvije hiljade eura na ime pravicnog zadovoljenja zbog krsenja prava, medutim, nije obavezao drzavu i na to da im isplati dugovanja po pravosnaznim presudama, koja su mnogo veca.
“Zbog toga su radnici prinudeni da zastitu ljudskih prava i dalje traze pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu”, dodali su iz HRA.
Prema njihovim rijecima, djelotvorna zastita prava na zabranu torture i dalje je problem.
“Nema napretka u istragama policijske torture i zlostavljanja gradana na protestima iz oktobra 2015. godine uprkos odlukama Ustavnog suda iz 2017. o nedjelotvornosti istraga u slucaju Martinovic i Zlatarska ulica”, rekli su iz HRA.
Kako su dodali, nema ni napretka u vidu proaktivnog istrazivanja ratnih zlocina.
“Za jedini slucaj procesuiran posle 2015. godine, protiv jednog crnogorskog drzavljanina za zlocine na Kosovu, koji je ove godine u prvom stepenu osuden na 14 godina zatvora, nije zasluzno crnogorsko specijalno tuzilastvo, vec istraga vodena u Srbiji i na Kosovu”, rekli su iz HRA.
Iz te nevladine organizacije su istakli da nema pokazatelja da je Specijalno tuzilastvo usvojilo preporuke eksperta Evropske komisije kako proaktivno istrazivati ratne zlocine , posebno u odnosu na Dubrovacko ratiste i takozvane vikend ratnike.
“Niti de preispitalo mogucnost novog procesuiranja zlocina deportacije izbjeglica iz Bosne i Hercegovine ili Bukovice, koji su procesuirani suprotno medunarodnom pravu, kako je to zakljucila i Evropska komisija”, rekli su iz HRA.
Jedini pomak u rasvjetljavanju najtezih slucajeva napada na novinare, kojima se bavi i Komisija za pracenje istraga napada na novinare, prema njihovim rijecima, bilo je hapsenje u oktobru jednog od ucesnika napada na knjizevnika Jevrema Brkovica i ubistva njegovog pratioca Srdana Vojicica koje se desilo prije 13 godina.
“Medutim, do dana ljudskih prava nije bilo daljih vijesti o tome, ni o usmjeravanju istrage na nalogodavce”, rekli su iz HRA.
Iz HRA su kazali da, iako su i Ustavni sud i redovni sudovi ranije zbog nedjelotvorne istrage pokusaja ubistva iz 2007. godine dosudili naknade stete novinaru Tufiku Softicu, nema napretka u istragama oba napada na njega, niti je bilo ko u drzavnom tuzilastvu i policiji zbog propusta u istrazi snosio licnu odgovornost.
“Nije bilo ni ocekivanog napretka u istrazi proslogodisnjeg napada na novinarku Oliveru Lakic, iako je Uprava policije navodno zatrazila pomoc stranih eksperata u ovoj istrazi”, rekli su iz HRA.
Oni su dodali da se Vlada oglusila na predlog Komisije za pracenje istraga napada na novinare da joj omoguci angazovanje stranih strucnjaka koji bi pomogli da se preispitaju dosadasnje istrage ubistva Duska Jovanovica i drugih.
0 comments