Devet clanica EU predlozilo novu metodologiju prosirenja
ODLUKA U JANUARU
Devet zemalja clanica Evropske unije iznijelo je zajednicki predlog za novu metodologiju prosirenja clanstva EU, o cemu ce Evropska komisija, po najavama, odluciti do kraja januara iduce godine.
Radio Slobodna Evropa je imao uvid u takozvani “non-pejper” koji su potpisale Austrija, Ceska, Estonija, Italija, Latvija, Litvanija, Malta, Poljska i Slovenija kao doprinos buducoj metodologiji u pristupnim pregovorima sa zemljama Zapadnog Balkana.
Uz naznaku “Nasa vrata ostaju otvorena”, u dokumentu devet drzava podvlaci da “ojacani pristup pridruzivanju” treba “nadograditi na postojeci konsenzus o prosirenju” na osnovu sljedecih principa: “punopravno clanstvo u EU kao krajnji cilj; prvo osnove; pristup zasnovan na zaslugama; strogo ali posteno uslovljavanje; podsticanje regionalne saradnje i dobrosusjedskih odnosa; kompatibilnost sa vec postojecim pregovarackim okvirom”.
Devet drzava clanica trazi od Evropske komisije da u buducoj metodologiji pregovaracka poglavlja budu grupisana po glavnim oblastima i da se otvaraju paralelno, umjesto uzastopno. Te zemlje smatraju da bi time, meduvladine konferencije EU i zemalja-kandidata za prijem postale “politicki relevantnije i interaktivnije”.
Posebnu paznju, devet drzava clanica EU posvetilo je pregivarackim poglavljima 23 i 24, o vladavini prava.
Te drzave traze da se vladavini prava pristupi putem prioriteta, jasnih preporuka, i vremenskih rokova.
One smatraju da EU i drzave clanice treba da “pruze vecu podrsku implementaciji evropske pravne tekovine”, posebno suzbijanju korupcije i organizovanog kriminala.
One ukazuju da bi razmatranje zakona drzava-kandidata koji se odnose na ta dva poglavlja trebalo da pocne u trenutku odobravanja kandidatskog statusa.
Drzave potpisnice predloga predlazu, kao politicki podsticaj, godisnje susrete EU i Zapadnog Balkana na nivou lidera, kao i vece ucesce predstavnika tog regiona na neformalnim sastancima Evropskog saveta (samita EU).
Takode se predlaze “efikasni i ciljani finansijski podsticaj” koji “nagraduje i olaksava napredak”.
Pominju se “poboljsanje koordinacije finansijske podrske za region” i “povecana saradnja sa medunarodnim finansijskim institucijama, s ciljem povecanja investicija”.
Austrija, Ceska, Estonija, Italija, Latvija, Litvanija, Malta, Poljska i Slovenija smatraju da treba poboljsati i procjenu napretka reformskog procesa uzimajuci u obzir stvarni uticaj reformskih mjera na terenu. U to bi, po njihovom dokumentu, trebalo ukljuciti civilno drustvo, poslanike, lokalne vlasti.
Takode se predlaze godisnje odrzavanje “Evropske konferencije” na Zapadnom Balkanu, radi “konsultacija i promovisanja dijaloga”.
Devet drzava smatra da bi novim “ojacanim pristupom” doslo do jacanja kredibiliteta cjelokupnog pregovarackog procesa i do poboljsanja meduinstitucionalne saradnje.
“Napredak u reformama, posebno u oblasti vladavine zakona, trebalo bi da se odrzi i ubrza”, pise devet drzava EU u “non-pejperu”.
One smatraju da bi njihovi predlozi doprinijeli da proces bude sveobuhvatniji i manje fragmentisan, te da bi pregovori omogucili efikasniju pripremu za clanstvo u EU, i time bi donijeli “opipljivu korist za gradane tokom cijelog procesa”.
Taj “non-pejper” je jos jedan doprinos izradi nove metodologije koju priprema Evropska komisija, nadovezujuci se na predlog Francuske koja je sredinom novembra iznijela svoje predloge o “obnovljenom i ojacanom pristupu” procesu pregovora o prijemu u clanstvo.
Evropski komesar za prosirenje Oliver Varheji je potvrdio da ce u januaru Evropska komisija na osnovu svih doprinosa clanica utvrditi nov predlog izmjene metodologije procesa prijema.
Taj “obnovljeni pristup” pregovorima o prijemu je neophodan da bi Francuska dozvolila otvaranje pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, sto bi se moglo ocekivati na evropskom samitu u martu 2020. godine, pod uslovom da nova metodologija dobije neophodnu podrsku svih zemalja clanica, pise Radio Slobodna Evropa.
0 comments