TRŽIŠTE REAGOVALO

Na svjetskim valutnim tržištima dolar je prošle sedmice oslabio prema korpi valuta, najviše prema britanskoj funti, što je posljedica ishoda britanskih parlamentarnih izbora i dogovora Sjedinjenih Američkih Država (SAD) i Kine o prvoj fazi trgovinskog sporazuma.

Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke u odnosu na ostalih šest najvažnijih svjetskih valuta, skliznuo je prošle sedmice 0,7 odsto, na otprilike 97,2 bodova.

Pritom je kurs eura prema dolaru porastao 0,5 odsto, na 1,112 dolara, prenosi Hina.

Međutim, američka valuta ojačala je u odnosu na japansku, 0,7 odsto, pa je njena cijena dostigla 109,35 jena (JPY).

Evropskim valutama podršku su prošle sedmice pružili rezultati britanskih parlamentarnih izbora koji su pokazali da je konzervativna stranka premijera Borisa Džonsona osvojila veću od očekivanja većinu u parlamentu.

Na izborima su konzervativci osvojili 365 mandata od ukupno 650 zastupnika u britanskom parlamentu, što je njihov najveći izborni uspjeh od 1987. godine i što će Džonsonu omogućiti da sprovede Bregzit 31. januara, kako je i obećao.

Zahvaljujući tome, britanska funta je snažno porasla i prema dolaru i prema euru, pa je njen kurs dostigao 1,35 dolara i 82,7 penija za euro.

Prema dolaru se kurs funte kreće oko najviših nivoa u 19 mjeseci, dok je prema euru dostigao najviši nivo od polovine 2016. godine.

„Tržište je reagovalo na veliku pobjedu konzervativaca koja Džonsonu daje mandat za uspješan završetak Bregzita. Ali, čista pobjeda mogla bi ga podstaći da zauzme krut stav u pregovorima sa Evropskom unijom (EU). Ukoliko se pojavi opet mogućnost Bregzita bez dogovora, to će ponovo uticati na funtu”, kazao je valutni analitičar u Scotiabank, Šon Osborn.

I dok je prema eVropskim valutama oslabio, dolar je ojačao u odnosu na japanski jen, zahvaljujući dogovoru između SAD-a i Kine o prvoj fazi trgovinskog sporazuma, što je podstaklo veću sklonost ulagača prema rizičnijim investicijama.

U petak su predsjednik SAD-a Donald Tramp i kineski zvaničnici objavili da su dogovorili prvu fazu trgovinskog sporazuma.

Iz Kancelarije američkog trgovinskog predstavnika (USTR) saopšteno je da sporazum pokriva intelektualno vlasništvo, prenos tehnologije, poljoprivredu, finansijske usluge, valutu i stranu razmjenu.

Trgovinski predstavnik SAD-a, Robert Lighthizer, kazao je da je Peking pristao da kupi dodatnih 32 milijarde dolara američkih poljoprivrednih proizvoda u naredne dvije godine, što je otprilike 16 milijardi dolara više na godišnjem nivou u odnosu na bazu iz 2017. godine.

“Taj iznos bi se mogao povećati za još po pet milijardi dolara svake godine”, dodao je Lighthizer.

Vašington je pritiskao Peking da se obaveže na kupovinu poljoprivrednih proizvoda u vrijednosti od 50 milijardi dolara u narednoj godini, čemu se Peking opirao.

Lighthizer je kazao da je to vrlo važan korak naprijed u uravnoteženju američko-kineskih trgovinskih odnosa i da sporazum uključuje niz strukturnih promjena.

S druge strane, Vašington je pristao da suspenduje carine na 160 milijardi dolara vrijedan kineski uvoz koje je trebalo da stupe na snagu danas.

SAD će zadržati 25 odsto carina na kineski uvoz u vrijednosti 250 milijardi dolara, ali će prepoloviti carine na 7,5 odsto na uvoz vrijedan 120 milijardi dolara.

U srijedu su na posljednjoj ovogodišnjoj sjednici čelnici Feda ostavili ključne kamatne stope nepromijenjene, u rasponu od 1,5 do 1,75 odsto, i poručili da se u narednoj godini očekuje nastavak umjerenog rasta ekonomije i niska stopa nezaposlenosti.

Fed je, takođe, poručio da će u odlučivanju o kamatnim stopama i dalje pratiti prigušene inflacione pritiske i razvoj situacije u svijetu.
Fed je od početka godine kamate smanjio u tri navrata po 0,25 postotnih bodova.