U 2020.

Budžet Fonda rada za 2020. godinu od 1.780.000 eura biće dovoljan za izmirenje svih obaveza, ocijenio je za Dnevne novine direktor Kemal Đečević.

Dobra vijest je, kaže, i što stečajci više neće morati da čekaju na okončanje stečajnog postupka, jer novi prijedlozi zakona o radu i o Fondu rada tako propisuju.

Kako ističe, novim Predlogom zakona o radu i Predlogom zakona o Fondu rada o kojima se na predlog Vlade prethodne sedmice raspravljalo u parlamentu uvode se brojne novine, među kojima i mogućnost da zaposleni ostvari svoja prava i prije okončanja stečajnog postupka, što do sada nije bio slučaj.

Đečević kaže da smo svjedoci da su stečajni postupci trajali godinama i da su zaposleni morali čekati okončanje stečajnog postupka da bi ostvarili svoja prava.

Nakon usvajanja tih zakona u Skupštini, kako je rekao, radnici više neće morati da čekaju okončanje stečajnog postupka kako bi namirili potraživanja iz radnog odnosa.

“Tokom 2019. godine za potraživanja radnika kojima je radni odnos prestao usljed stečaja ili tehnoloških, ekonomskih i restrukturalnih promjena Fond rada isplatio je 230 otpremnina u ukupnom iznosu od 441.054 eura, dok je za garantovane zarade na osnovu 267 rješenja ukupno isplaćeno 365.182,97 eura”, naveo je Đečević.

Dodaje da je ostalo neobrađeno 2.314 zahtjeva za otpremnine usljed stečaja i 19 zahtjeva za isplatu garantovanih zarada.

“Neobrađeni zahtjevi se uglavnom odnose na podnosioce kojima su u prethodnom periodu isplaćena potraživanja od države ili poslodavca, lica isplaćena od poslodavca po osnovu prestanka radnog odnosa zbog tehnoekonomskih promjena po propisima koji su važili u momentu prestanka radnog odnosa podnosioca, zatim podnosioci kojima je radni odnos prestao po sporazumu između zaposlenog i poslodavca”, objasnio je Đečević.

Dio zahtjeva se, ukazuje, odnosi i na osobe koje je u prethodnom periodu isplatila država (SSCG ili Ministarstvo rada i socijalnog staranja), kao i osobe kojima je izvršen dokup staža da bi ostvarili pravo na starosnu penziju, a kojima je radni odnos prestao u periodu od 14. avgusta 1990. do 29. jula 2003. godine.

“Neobrađen je ostao i dio zahtjeva koji se odnosi na isplatu otpremnina, a koji su predati nakon zakonom propisanog roka od 8. januara 2011. godine. Dio zahtjeva za isplatu garantovanih zarada i uplatu poreza i doprinosa i povezivanje staža, u fazi su obrade od stručne službe, koja utvrđuje osnovanost podnijetih zahtjeva”, pojasnio je Đečević.

Budžetom za 2020. godinu, kako je rekao, za isplatu potraživanja opredijeljeno je ukupno 1.780.00 eura.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • Pad nezaposlenosti u Crnoj Gori
    on 08/05/2025 at 22:15

    U Crnoj Gori je na kraju aprila bilo 29,15 hiljada nezaposlenih, 2,7 odsto manje nego u martu, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).

  • Prosječna plata veća u Šavniku nego u Ulcinju
    on 08/05/2025 at 17:40

    Prema najnovijim podacima Monstata, prosječna zarada u opštini Ulcinj iznosi svega 836 eura, što je svrstava među najsiromašnije opštine u Crnoj Gori. To, kažu u Alternativi, Ulcinj definitivno ne zaslužuje sa svim svojim potencijalima.

  • Đeljošaj: Država nije kriva u slučaju "Svetog Stefana", zakupac da otvori hotele
    on 08/05/2025 at 12:04

    Potpredsjednik Vlade za ekonomsku politiku i ministar ekonomskog razvoja Nik Đeljošaj saopštio je na današnjoj konferenciji da su na današnjoj sjednici Vlade Crne Gore usvojena dva programa - Program za unapređene konkuretnosti privrede za 2025 i Program za razvoj i promociju zanatstva za 2025. godinu.

  • Ugovorena izrada idejnog rješenja brze saobraćajnice od Podgorice do Danilovgrada
    on 08/05/2025 at 09:53

    Iz kompanije Monteput saopšteno je da je izabrao kao najpovoljniju zajedničku ponudu kompanija Louis Berger i Decom group, sa podugovaračem Geostandard, na tenderu za izradu idejnog rješenja brze saobraćajnice Podgorica-Danilovgrad.

  • Do 2028. godine Crnoj Gori na raspolaganju do 383,5 miliona eura
    on 08/05/2025 at 07:36

    Potpisivanjem Sporazuma o zajmu sa Evropskom unijom, Vlada Crne Gore je, kroz koordinaciju Ministarstva finansija, napravila ključni korak ka povlačenju prvih sredstava iz Plana rasta Evropske unije, koji donosi rekordnih 383,5 miliona eura za reforme, ekonomski razvoj i jačanje institucija, saopšteno je iz MF.

  • U pripremi tehnički rebalans budžeta za ovu godinu
    on 08/05/2025 at 07:21

    Ministarstvo finansija počelo je pripreme za izmjene Zakona o budžetu za ovu godinu, koje se, prema dobijenim informacijama iz tog resora, dominantno odnose na tehničke korekcije u skladu sa novom organizacijom državne uprave i unapređenjem kapitalnog budžeta.

  • Cijene zemljišta rastu, ne zna se ko sve kupuje
    on 08/05/2025 at 05:39

    Cijene zemljišta na Jelovici u konstantnom su porastu od kada je napravljen put od Berana preko te planine do Kolašina, i trenutno dostižu i trinaest hiljada eura za jedan ar, mada se ne zna ko su najveći novi vlasnici.

  • Crna Gora ima izuzetan razvojni potencijal
    on 07/05/2025 at 19:54

    Crna Gora posjeduje izuzetan razvojni potencijal, naročito u kontekstu regionalne integracije i povezivanja, ocijenila je američka ambasadorka u Podgorici, Judy Rising Reinke i dodala da je važno da država bude prepoznata i integrisana u evropske saobraćajne i infrastrukturne tokove.

  • Spajić: Novac od koncesije za aerodrome koristio bi se isključivo za velike projekte u Zeti i Tivtu
    on 07/05/2025 at 15:07

    Vlada Crne Gore i opštine Zeta i Tivat sporazumom bi definisale da sredstva, koja bi bila opredijeljena opštinama ukoliko se dogovori koncesija aerodroma, budu korišćena samo za realizaciju kapitalnih projekata na njihovim teritorijama.  Ovaj pristup osigurava da novac bude namijenjen razvoju lokalnih zajednica, pravilno raspoređen i korišćen za poboljšanje infrastrukturnih i drugih ključnih sektora u ovim opštinama. To je zaključak sastanaka premijera Milojka Spajića i predsjednika opština Željka Komnenovića i Mihaila Asanovića.

  • Jačanje poslovne saradnje među zemljama Grupe Puta svile
    on 07/05/2025 at 14:41

    Privredna komora može doprinijeti jačanju poslovne saradnje sa OSCE državama, pogotovo iz Grupe Puta svile, kako bi kreirali nove mogućnosti za trgovinsku razmjenu, investicije i inovacije, uz poseban osvrt na korišćenje vještačke inteligencije, smatra potpredsjednik te asocijacije, Pavle D. Radovanović.