STROGI REŽIM NAD ŽRTVAMA

Akcija kojom je nedavno razbijen najveći lanac trgovine ljudima na Balkanu, detaljno je pripremana. Istražitelji su imali podatke o kako se sumnja, kriminalnoj grupi sa Tajvana, a nakon razmjene informacija sa tajvanskim kolegama krenuli su u akciju. Kako saznajemo, slučaj iz Crne Gore je gotovo isti kao i neki koji su se pojavljivali u drugim evropskim državama.

Kako nezvanično saznajemo, žrtve trgovine ljudima kazale su istražiteljima da im je prije odlaska u Crnu Goru, bilo obećano da će raditi određene poslove u Evropi. No, tek kada su došli u Crnu Goru, navodno im je saopšteno da će se baviti prevarama preko interneta.

Kada su se smjestili u objekte, osumnjičeni su uveli strogi režim nad žrtvama. Bez dozvole tzv šefa kuće, osobama sa Tajvana navodno nije bio omogućen izlazak iz objekata. Tu mogućnost imale su uglavnom do dvije osobe, i to sa zadatkom da donesu hranu ostalima. Sve to,navodno, rađeno je sa ciljem da se prikrije od okruženja, da u samo jednom objektu boravi više od 20 osoba, što bi moglo izazvati sumnje. Zbog takve brojke, ne čuđi to što su, kako se sumnja, prevare vršene čak i u smjenama.

Zbog načina rada takvih kriminalnih organizacija, istražitelji su prilikom pretresa objekata u Podgorici, zatekli ono što su i očekivali – veći broj ljudi, lap topove i na desetine mobilnih telefona, koji će se vještačiti.

Prema zvaničnom saopštenju Uprave policije, osumnjičeni su raspolagali i većim iznosom novca. Vođeni iskustvom kolega iz drugih zemalja koje su radile na sličnim slučajevima, kada je prije realizacije akcije dolazilo do uništavanja određenih tragova, crnogorska policija je istovremeno upala na sve lokacije u kojima su bile osobe sa Tajvana.

Slučaj iz Crne Gore nije jedini. Sličan metod rada osumnjičenih za trgovinu ljudima, zabilježen je i u drugim evropskim zemljama. Hrvatska policija je prije dvije godine intervenisala u iznajmljenim kućama, u kojima su bile desetine žrtava trgovine ljudima. I one su bile prisiljene da se bave računarskim prevarama, a vrbovane su iz Azije. Slični slučajevi poznati su i nadležnim organima Slovenije, a ranije i Španije, gdje su se strani državljani predstavljali kao policajci i od klijenata dobijali identifikacione podatke, a zatim ih nagovarali da svoj novac prebace na određene račune.