O BUDUĆNOSTI MONARHIJA

Povodom porodične pobune britanskog princa Harija i njegove supruge Megan, koji žele osamostaljene od trona, grčki sajt in.gr piše o ulozi monarhije u savremenom svijetu.

Paradoks Evrope, kolijevke demokratije, je taj što ima značajan broj monarhija: od 44 države širom svijeta na čijem čelu je monarh, 12 je u Evropi. Zapravo, udio monarhija u Evropi je još upečatljiviji, jer od svih država svijeta koje se smatraju monarhijama, 15 su članice Britanskog komonvelta – priznale su kraljicu Elizabetu Drugu kao svog vrhovnog vladara.

Unutar granica Evropske unije, monarhije su, pored Velike Britanije koja se priprema za izlazak iz EU, i Kraljevina Belgija, Veliko vojvodstvo Luksemburga, Kraljevina Holandija, Kraljevina Španija i Kraljevina Švedska.

U Evropi su, ali van EU, i Kraljevina Norveška i niz mikro-država koje su monarhije: kneževine Andora, Monako i Lihtenštajn i Vatikan, pod posebnim režimom.

Opstanak monarhija uglavnom je posljedica različitih političkih puteva zemalja Evrope u 19. i 20. vijeku, ekonomskih i političkih razloga kakav je bio kolonijalizam, kada su se monarhije pretvarale u carstva, a lik monarha-cara se koristio kao element osvajanja i učvršćivanja vlasti.

U 19. vijeku opredjeljenje za očuvanje institucije monarha je shvatano i kao element postizanja nacionalnog jedinstva: 1861. kralja Italije Vitorija Emanuela Drugog i proglašenje Pruskog kralja carem Njemačke radi njemačkog ujedinjenja 1871. Tako je i novoosnovana grčka država 1832. dobila monarha, u početku bavarskog princa Ota, a kasnije danskog kralja Gliksburga. 

U 20. vijeku dva svjetska rata označila su kraj Ruskog carstva, Njemačkog carstva i Austrougarske, kao i Britanske imperije.

To je, zajedno s pritiskom demokratskih pokreta, dovelo do prilagođavanja monarhija u Evropi gotovo dekorativnoj ulozi: oduzeta su im sva politička ovlašćenja i njihova prisustvo je ograničeno na simbolično i obredno.

Istovremeno, pojavili su se snažni antimonarhistički pokreti, posebno u zemljama gdje je monarhija preuzimala aktivniju političku ulogu i gdje je “Palata” bila centar moći, kao što je Grčka, gdje je ukidanje monarhije izglasano tek na referendumu 1974. godine. Isto je, poslije Drugog svjetskog rata, bilo u Italiji gdje je izgrađen novi demokratski poredak.

Takođe, “narodne demokratije” su poslije Drugog svjetskog rata označile kraj monarhija Rumunije, Jugoslavije, Bugarske, Mađarske i Albanije.

Savremene evropske monarhije uglavnom nemaju političku ulogu i uglavnom zaokupljaju samo one koji se zanimaju za ceremonije na kojima su u centru pažnje “krunisane glave”, a one su i tema skandal-časopisa i štampe specijalizovane za izvještavanje samo o životu monarha.

Pristalice monarhija uglavnom tvrde da su one u savremenom demokratskom poretku ujedinjujuća tačka ustavnog uređenja i jedan od simbola države i nacije, poput zastave ili državne sportske reprezentacije.

Većina vladarskih porodica uglavnom se prilagodila takvoj ulozi, uz sve vidljivije prisustvo u javnosti i nastojanje da njihovi članovi igraju ulogu zaštitnika široko prihvaćenih ciljeva, mahom od dobročinstva do ekologije.

U isto vrijeme, vladarske porodice su okrenute medijima: štampa, film, radio i televizija uveliko su pomogli monarsima da igraju novu “simboličku” ulogu, svakodnevno ih dovodeći u centar pažnje javnosti kao “domaće likove”. 

Ali, tako su “vladajuće porodice” postale i ranjiv plijen “lovaca na skandale”, što se u nekim slučajevima, kao u slučaju princeze Dajane, pokazalo i kao nepodnošljivo i kao pogubno. Iako bi se moglo tvrditi da se “lov na skandale” pokazao štetnim za instituciju monarha, on i koristi njihovoj simboličkoj ulozi: istovremeno jesu i nijesu “obični smrtnici” – kao i zvijezde filma i muzike.

Od sve većeg prisustva u javnosti ima i opasnosti za modernu monarhiju zbog “lošeg publiciteta” kada dođe do “nevaljalstava” obično nasljednika trona, kao što je dolazak princa Harija na zabavu u kostimu – nacističkoj uniformi, ali krupniji problemi s publicitetom krunisanih glava uglavnom potiču iz njihovih nedopuštenih odnosa s ekonomskim faktorima i zbog političkih intervencija.

Vojvoda od Jorka princ Endrju – sin kraljice Elizabete, novembra prošle godine je na neodređeno vrijeme obustavio svoje javne dužnosti zbog buke o svom prijateljstvu s berzanskim posrednikom osudjenim za seksualno zlostavljanje, Džefrijem Epstajnom, kao i zbog objelodanjivanja prinčevih poslova s Vladom Kazahstana i s raznim privrednim moćnicima.

I abdikacija Huana Karlosa Prvog sa španskog prijestola 2014. godine u korist njegovog sina Felipea Šestog, bila je posljedica finansijskih skandala kraljevske porodice.

Felipe je dospio u središte velike javne polemike jer se tokom nemira poslije referenduma o nezavisnosti Katalonije 2017. godine, u svom apelu za jedinstvo španske države odlučio za posebno oštru liniju protiv separatista. Nije slučajno što je španska monarhija u svojoj zemlji popularna manje nego druge.

Kraljica Elizabeta je prihvatila da bude u središtu polemike zbog odluke premijera Borisa Džonsona da krajem prošle godine suspenduje Predstavnički dom britanskog Parlamenta, odlučivši na kraju da odobri taj njegov zahtjev, da ne bi ipak izazvala ustavnu krizu.

Više nego ikada ranije, evropske monarhije, iako imaju relativno veliku popularnost, moraju da polažu račune ne samo o svojim političkim stavovima, već i o upravljanju svojim finansijama. Na primjer, teško je opravdati da se na trošak poreskih obveznika finansiraju skupa lovačka putovanja Huana Karlosa.

Zato nije slučajno smanjenje izdvajanja za apanažu kraljeva. Nedavno se princ Loren, brat belgijskog kralja Filipa, sukobio s belgijskom vladom koja mu je smanjila kraljevsku “platu” za 15 odsto, što je zvanično bila kazna jer je u Ambasadi Kine u Briselu bio na proslavi 90. godišnjice Narodno-oslobodilačke vojske.

Pravi uzrok je, međutim, 50 miliona eura koje princ Loren potražuje u vezi s jednim programom dogovorenim s Vladom Libije u Gadafijevo vrijeme, a potom zamrznutim u vrtlogu libijskog građanskog rata.

Drugde pritisak javnosti da se smanje državna davanja kraljevskim porodicama dovodi do odluka kao što je švedskog kralja Karla Prvog Gustava da njegovo pet unučadi ne obavlja službene dužnosti, da ne bi opterećivali švedske poreske obveznike. Slična najava objavljena je 2016. o kraljevskoj porodici Danske.

Biti nasljednik trona je teško na poseban način: stalna izloženost javnosti – samo članovi britanske kraljevske porodice imaju 3.800 javnih nastupa godišnje, uz to su na oku “lovaca na skandale”, kruta su ograničenja njihovih ličnih odluka, strogo im je propisana karijera, obično ograničena na oružane snage jer bi svaka poslovna karijera donijela stalne optužbe o sukobu interesa. 

To takođe objašnjava neke od “odlazaka” iz kraljevskih porodica. Posljednji primer je odluka vojvode i vojvotkinje od Saseksa – princ Harija i princeze Megan, da postanu “finansijski nezavisni” i odustanu od svojih kraljevskih dužnosti, ali tek pošto su dovršili obnovu svoje rezidencije “Frogmor” u Vindzoru za 2,4 miliona funti iz – državne apanaže.

Jasno je da se monarhija evropskog stila pokazala kao veoma otporna institucija i prilagodila se vremenima, međutim nije sigurno da se može održavati unedogled.

To se posebno odnosi na zemlje čije je jedinstvo barem djelimično dovedeno u pitanje: od Belgije đije se jedinstvo stalno poriše, preko kontroverznog ustavnog kompromisa iz Španije 1978. godine, do pitanja da li će “post-Bregzit” Velike Britanije odvesti Škotsku u nezavisnost.

Izvjesno će se bar neke od evropskih monarhija vjerovatno tek suočiti s velikim promjenama, zaljučuje grčki sajt in.gr.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • MVP: Mladićeva smrt podsjetnik na najmračnije poglavlje istorije regiona
    on 07/09/2026 at 21:51

    Ministarstvo vanjskih poslova saopštilo je da je Ratko Mladić pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i kršenja zakona i običaja ratovanja, navodeći da njegova smrt vraća bolna sjećanja na najmračnije poglavlje istorije koju dijele narodi i države regiona.

  • Albanski forum će glasati za razrješenje Mandića: Nema kompromisa sa veličanjem ratnih zločinaca
    on 07/09/2026 at 20:04

    Predsjedništvo Albanskog foruma jednoglasno je odlučilo da šef Poslaničkog kluba te političke grupacije potpiše inicijativu za razrješenje predsjednika Skupštine Crne Gore Andrije Mandića, dok će poslanici Albanskog foruma glasati za njegovo razrješenje.

  • Može li se "antimafija" zakon primjenjivati na stare slučajeve?
    on 07/09/2026 at 19:10

    Novi „antimafija“ zakon, nedavno usvojen, jasan je u jednom – nezakonito stečena imovina mora biti oduzeta, a država dobija snažnije mehanizme da kriminalcima oduzme ekonomsku korist njihovog djelovanja. Međutim, postavlja se pitanje da li se zakon može koristiti u predmetima koji su u toku ili su već pravosnažno okončani. Profesor Velimir Rakočević kaže da će se moći koristiti retroaktivno, jer je načelo da se ne može zadržati imovina koja je nelegalno stečena. Advokat Dalibor Kavarić za RTCG kaže da bi prvo trebalo utvrditi krivičnu odgovornost.

  • Franeta: Odžić bježi od odgovora o procentima i tenderima — „Đe je puklo, kod principa ili procenta?“
    on 07/09/2026 at 15:20

    Umjesto odgovora na konkretna pitanja o procentima, tenderima i planiranim poslovima s hrvatskim firmama u procesu modernizacije Parking servisa, iz Evropskog saveza stigla je salva izgovora i skretanje s teme, poručuje Željko Franeta, ocjenjujući da reakcija Petra Odžića pokazuje da odgovora na ključna pitanja — nema.

  • Vujović: Spajić da kaže ko prijeti Crnoj Gori, sa veličanjem ratnih zločinaca ne možemo u EU
    on 07/09/2026 at 14:50

    Funkcioner Evropskog saveza Ivan Vujović ocijenio je da tragedija u Danilovgradu zahtijeva ozbiljnu analizu rada nadležnih službi, dok je premijera Milojka Spajića kritikovao zbog izjava o hibridnim prijetnjama, a predsjednika Skupštine Andriju Mandića zbog, kako tvrdi, glorifikovanja Ratka Mladića. Smatra da takvi potezi neće proći u EU, te da se ova vlast mora mijenjati, jer u ovom sastavu i strukturi ne može donijeti ništa dobro.

  • Marković: Nema nove većine sa DPS-om, to je spin
    on 07/09/2026 at 13:18

    Predsjednik Skupštine opštine Tivat Miljan Marković odbacio je tvrdnje da se dio dosadašnje vlasti priklonio opoziciji i da se formira nova parlamentarna većina sa DPS-om, ocjenjujući da je takvo predstavljanje situacije spinovanje. Tvrdi da se politička volja u Tivtu ne mijenja i da su odbornici opozicije prisustvovali sjednici kako bi se glasalo o odlukama važnim za funkcionisanje grada.

  • Nikolić: Mandić više nema politički ni institucionalni kredibilitet da vodi Skupštinu
    on 07/09/2026 at 12:44

    Šef poslaničkog kluba DPS-a Andrija Nikolić zatražio je da Andrija Mandić bude razriješen funkcije predsjednika Skupštine, ocjenjujući da način na koji je obavlja, a posebno njegovo saučešće povodom smrti Ratka Mladića, nije spojivo sa institucionalnom odgovornošću koju ta pozicija nosi.

  • Komnenović: Formira se nova većina sa DPS-om; Brinić: Desila se izdaja
    on 07/09/2026 at 11:23

    Predsjednik Opštine Tivat Željko Komnenović i potpredsjednik Jovan Brinić optužili su Novu srpsku demokratiju i predsjednika lokalnog parlamenta Miljana Markovića da su, uz podršku opozicionih partija, formirali novu skupštinsku većinu sa DPS-om. Komnenović tvrdi da je time prekršena izborna volja građana iz 2020. i 2022. godine, dok je Brinić dešavanja na sjednici nazvao izdajom.

  • BS: Mujović da naloži hitno uklanjanje grafita kojim se veliča Mladić
    on 07/09/2026 at 10:03

    Predsjednik podgoričkog odbora Bošnjačke stranke (BS) Elmir Kurtagić pozvao je gradonačelnika Glavnog grada Sašu Mujovića da reaguje i naloži hitno uklanjanje grafita kojim se veliča Ratko Mladić, pravosnažno osuđen za genocid, zločine protiv čovječnosti i ratne zločine.

  • Manje od godinu do izbora, Crna Gora i dalje bez kompletne CIK
    on 06/09/2026 at 18:44

    Manje od godinu ostalo je do parlamentarnih izbora, a Crna Gora nema kompletiranu Centralnu izbornu komisiju (CIK). Dok dio poslanika tvrdi da će nova CIK biti profesionalna i depolitizovana, dio opozicije upozorava da su izmjenama zakona sniženi kriterijumi za izbor članova CIK-a. Evropska unija poručuje da Komisija mora biti uspostavljena bez daljeg odlaganja.

  • Milatović: Podržavam zahtjeve vatrogasaca
    on 07/09/2026 at 19:58

    Zahtjev da se koeficijent za obračun zarada vatrogascima-spasiocima poveća sa 7,3 na najmanje 9,5 je opravdan, poručio je predsjednik države Jakov Milatović, dodajući da ljudi koji svakodnevno rizikuju svoje živote da bi zaštitili druge zaslužuju da njihov rad, odgovornost i rizik budu adekvatno vrednovani.

  • Vlada smanjenjem akciza spriječila poskupljenje goriva i do 13 centi
    on 07/09/2026 at 18:40

    Vlada Crne Gore usvojila je smanjenje akciza na gorivo, čime je spriječeno poskupljenje goriva od 11 do 13 centi, nezvanično saznaje RTCG.

  • Pljevaljski kompleks proizveo 65 odsto električne energije u okviru EPCG
    on 07/09/2026 at 16:16

    Termoenergetski kompleks u Pljevljima proizveo je oko 65 odsto električne energije u okviru Elektroprivrede (EPCG) tokom juna, jula i avgusta ove godine.

  • Svjetska banka podržava Crnu Goru u završnici evropskog puta: Fokus na reforme, investicije i održivi razvoj
    on 07/09/2026 at 15:37

    Crna Gora i Grupacija Svjetske banke dodatno će ojačati saradnju u oblasti evropskih reformi, javnih finansija, održivog razvoja i novih investicija, poručeno je sa sastanka ministra finansija Novice Vukovića sa direktoricom Svjetske banke za Zapadni Balkan Xiaoqing Yu i šefom kancelarije Grupacije Svjetske banke za Crnu Goru i Bosnu i Hercegovinu Liangom Wangom. Ministar je istakao da je cilj Crne Gore da pregovore sa Evropskom unijom završi do kraja 2026. godine i bude spremna za članstvo 2028. godine, uz podršku međunarodnih partnera u sprovođenju ključnih reformi.

  • ZZZ: U avgustu smanjena nezaposlenost
    on 07/09/2026 at 15:27

    U Crnoj Gori je na kraju avgusta bilo 23,4 hiljade nezaposlenih, 1,3 odsto manje nego u julu, pokazuju podaci Zavoda za zapošljavanje (ZZZ).

  • Zečević: Bulevar Tivat-Jaz trebalo bi da bude završen do kraja godine
    on 06/09/2026 at 18:43

    Ministar saobraćaja Radoš Zečević tvrdi da je moguće da se uslovi na aerodromima u Tivtu i Podgorici do naredne sezone značajnije unaprijede, s obzirom na to da će se, prema najnovijem planu Vlade, mahom raditi montažni objekti.

  • Anđušić: Dok zamajava građane, Vlada povećava naknade
    on 06/09/2026 at 13:28

    Poslanik Demokratske partije socijalista Mihailo Anđušić kazao je da Vlada koristi priliku da zada nove namete građanima dok je glavna tema kriza unutar parlamentarne većine. Jedan od tih nameta je povećanje godišnjih naknada za korišćenje puteva koje građani plaćaju prilikom registracije vozila.

  • Za 18 opština iz Egalizacionog fonda raspodijeljeno oko 33 miliona
    on 06/09/2026 at 12:06

    Za 18 opština, koje su korisnice novca iz Egalizacionog fonda, u prvih šest mjeseci raspodijeljeno je nešto preko 33 miliona EUR ili oko 60 odsto godišnje opredijeljene sume od 55 miliona, podaci su Akcije za socijalnu pravdu (ASP).

  • Ivošević: Neophodno aktivnije koristiti evropske programe
    on 06/09/2026 at 11:06

    Crna Gora raspolaže velikim brojem kvalitetnih stručnjaka i kompanija koje imaju potencijal da razvijaju rješenja konkurentna na evropskom tržištu, ali je neophodno aktivnije koristiti mogućnosti evropskih programa, poručio je direktor tivatske kompanije INVAR - Ivošević, Vasko Ivošević.

  • Deficit Fonda PIO 253 miliona
    on 06/09/2026 at 07:49

    Deficit Fonda penzijsko-invalidskog osiguranja (PIO) za sedam mjeseci iznosio je 253 miliona eura i niži je 6,35 odsto od iznosa deficita u istom periodu prošle godine, koji je iznosio 270,2 miliona.