ISTRAŽIVAČKI CENTAR SKUPŠTINE

Državna crkva postoji u Danskoj i Grčkoj, relativno stroga odvojenost države i crkve i vjerskih zajednica je u Irskoj, Francuskoj i Portugalu, dok postoji uzajamna nezavisnost države i crkve, uz istovremenu saradnju u određenim oblastima u Njemačkoj, Slovačkoj, Španiji i Švedskoj, pokazalo je istraživanje Istraživačkog centra Skupštine Crne Gore koje je urađeno prošle godine.

Analizom nacionalnih sistema ustavnopravnih odnosa između države i crkve i uređenja imovinskih pitanja u nekoliko zemalja Evropske unije došli su do saznanja da kod pojedinih država nije moguće jasno precizirati ko ima pravo vlasništva nad imovinom, crkva ili država.

Imovinska prava crkve i države, vlasništvo nad vjerskim objektima i finansiranje crkve u analiziranim zemljama “uslovljeni su u velikoj mjeri društveno-istorijskim nasljeđem i razvojem, te ustavnopravnim statusom crkve u državi i razlikuju se od države do države”.

“Na primjer, u sistemima gdje postoji dominantna religija, odnosno državna crkva, kao što je slučaj sa Danskom, danska državna crkva ima finansijsku podršku države i podliježe velikom stepenu kontrole od parlamenta i vlade (Ministarstvo za crkvene poslove). Ministarstvo za crkvena pitanja nadležno je za izdavanje odobrenja za gradnju i uništavanje crkava i ima ulogu apelacionog suda budući da se žalbe na odluke biskupa i crkvenih organa upućuju ministru za crkvena pitanja”, naveli su oni, dodajući da su crkve javno vlasništvo kojim upravljaju lokalni parohijski savjeti kao samoupravne institucije.

Grčka

U Grčkoj, takođe, dodaju oni, postoje bliske veze između države i Pravoslavne crkve – država zakonom uređuje upravna pitanja u vezi sa crkvom i putem direktnih i indirektnih subvencija, državnih plata i penzija za sveštenike, te raznim poreskim olakšicama finansira crkvu. U toj zemlji, kako kažu, sistem crkvenog poreza ne postoji.

“Predviđena je neotuđivost nepokretne imovine koja pripada pravoslavnim patrijaršijama na Srednjem istoku i manastirima Vaseljenske patrijaršije, kao i to da treća strana ne može preuzeti nepokretnosti koje pripadaju manastirima. Apelacioni sud u Solunu potvrdio je da se ovo odnosi i na rimokatoličke manastire”, piše u dokumentu.

U skladu sa grčkim ustavom, navodi se, država ima pravo da zakonom uređuje sva upravna pitanja vezana za crkvu, čak i za njenu unutrašnju strukturu.

Krajem 2018. godine, podsjeća se u istraživanju, premijer Grčke Aleksis Cipras, pokrenuo je pitanje razdvajanja crkve i države, ali ona nije prošla, ni u Vladi niti u crkvi.

Sa druge strane, u Francuskoj zakonom iz 1905. godine predviđen je režim razdvojenosti crkve i države, ukinut je crkveni budžet, isplata svešteničkih plata i ostale subvencije iz javnih fondova. Tim zakonom, koji je na snazi i danas, objekti protestantskih crkava i Jevreja povjereni su odgovarajućim vjerskim udruženjima, dok su, s druge strane, zakoni od 2. januara 1907. i 3. aprila 1908. godine, prenijeli vlasništvo nad postojećim građevinama Rimokatoličke crkve na državu (katedrale i vladičanski dvorovi), a parohijske crkve i prezbiterstva na opštine.

“Pravna razdvojenost države karakteristična je i za Irsku, pri čemu je Ustavom predviđeno da svaka vjerska zajednica ima pravo da upravlja svojim poslovima, posjeduje, stiče i upravlja imovinom, pokretnom ili nepokretnom i održava ustanove za vjerske ili dobrotvorne svrhe. S obzirom na to da crkvama i vjerskim zajednicama nedostaje pravni subjektivitet, crkvena imovina se obično dodjeljuje povjerenicima za parohije ili biskupije”, naveli su oni.

Na nivou Irske crkve, kako pojašnjavaju, dobrovoljno je uspostavljeno predstavničko crkveno tijelo koje zastupa crkvenu imovinu i može da tuži ili bude tuženo u pogledu imovine koja mu je povjerena.

“U Portugalu, takođe, postoji sistem odvojenosti crkve i države, a Zakon o vjerskoj slobodi predviđa za sve crkve i vjerske zajednice opšte priznanje prava na svojine na nepokretnostima i pravo da budu konsultovane onda kada država planira da sruši ili dodijeli još jednu upotrebu zgradi do tada namijenjenoj javnom bogosluženju”, piše u istraživanju.

Iskustva

Kada je riječ o sistemima saradnje crkve i države, u Njemačkoj su crkva i država razdvojene 1919. godine, čime je obezbijeđeno nemiješanje države u poslove crkve, ali i neka vrsta saradnje u određenim oblastima, koja je razrađena propisima na nivou saveznih država i specifičnim ugovorima između države i crkve i vjerskih zajednica.

“Imovina Rimokatoličke crkve je sekularizovana i crkva ne raspolaže značajnim nekretninama, a finansira se uglavnom iz prihoda od crkvenog poreza”, naveli su oni.

U Slovačkoj je Ustavom predviđeno da crkve i vjerske zajednice samostalno upravljaju svojim poslovima, osnivaju svoja tijela, imenuju sveštenstvo, osnivaju vjerske i druge institucije nezavisno od državnih vlasti. Na osnovu sporazuma između države i crkve, Katolička crkva ostvaruje imovinska prava nad svojim finansijskim i materijalnim resursima i ima pravo na sticanje vlasništva nad pokretnom i nepokretnom imovinom, te pravo raspolaganja tom imovinom.

“Crkva posjeduje oko 23 odsto nepokretnosti i pokretna kulturna blaga koja su važan dio slovačkog kulturnog nasljeđa. Nakon podjele federacije, Slovačka se bavila pitanjem imovine u kontekstu ublažavanja pravnih nepravdi nanijetih crkvama i vjerskim zajednicama, uz mogućnost vraćanja crkvene imovine. Restitucija u Slovačkoj prekinuta je 2006. godine, a prema sadašnjim procjenama, 70 odsto imovine vraćeno je vjerskim pravnim subjektima”, istaknuto je u istraživanju.

Istraživanje je pokazalo da odnosi države i crkve u Španiji počivaju na principu saradnje iako je država nekonfesionalnog karaktera i, osim ustavom i zakonima, uređeni su konkordatima koji se odnose na važne oblasti, poput pravnih pitanja, ekonomskih pitanja, obrazovanja i kulture, pri čemu ovi sporazumi imaju status ugovora međunarodnog prava.

“Prema Sporazumu o ekonomskim pitanjima, država se obavezuje na pružanje finansijske podrške crkvi i predviđa brojne poreske olakšice i oslobađanja. Katoličku crkvu neposredno finansira država na način da 0,5 odsto poreza koji poreski obveznik plaća državi direktno ide crkvi”, precizirali su oni.

Crkva i država u Švedskoj su formalno razdvojene, iako, prema njihovim riječima, propise koji se odnose na crkvu i vjerske zajednice, kao i zakon kojim se utvrđuje identitet crkve usvaja parlament.

“Zakonodavstvom o crkvi propisana je unutrašnja organizacija crkve i uređena su imovinska pitanja. Shodno tome, razdvajanjem države i crkve većina posjeda, crkava, katedrala, te crkvenog zemljišta pripala je crkvi na osnovu sporazuma sa državom”, zaključuju u istraživanju.

Češka

Istraživački centar Skupštine naveo je da je proces restitucije imovine koja je od crkve i vjerskih zajednica preuzeta tokom komunističkog režima u Češkoj počeo 2012. godine usvajanjem zakona koji uređuje imovinska pitanja crkava i vjerskih društava.

“Imovinom se, u tom smislu, smatra originalna imovina registrovanih crkava i vjerskih društava, kao i poljoprivredna imovina. Predviđeno je da se povraćaj imovine izvrši ugovorom o poravnanju između crkve i države i vjerskih društava ili, ukoliko crkva ili vjersko društvo ne prihvate ugovor, isplaćuje se novčana naknada čiji je iznos za svaku pojedinačnu crkvu i vjersko društvo propisan zakonom. Iako je jedan dio imovine vraćen crkvama i vjerskim društvima tokom prethodnih godina, proces restitucije je komplikovan i nije u potpunosti završen”, piše u analizi.

Zakonodavstvo u Češkoj, kako dodaju, predviđa određeni stepen autonomije i nezavisnosti crkve od države u pogledu upravljanja svojim pitanjima, ali postoji “tendencija potpunog odvajanja i uspostavljanja finansijske nezavisnosti crkve od države”.

“U skladu sa zakonom država će tokom perioda od 17 godina od stupanja na snagu zakona plaćati crkvi i vjerskim društvima doprinos za podršku aktivnostima”, piše u dokumentu.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • Mugoša: Crnogorskoj ekonomiji nasušno potrebna ozbiljna strategija razvoja 
    on 08/09/2025 at 09:34

    Predsjednik Kluba poslanika SD i predstavnik Evropskog saveza Boris Mugoša kaže da godina ukazuje da je nelikvidnost privrednih subjekata jedan je od najozbiljnijih izazova naše ekonomije.

  • Borovinić Bojović: Funkcionalna pismenost ključna za savremeno društvo
    on 08/09/2025 at 08:16

    Predsjednica Skupštine Glavnog grada, dr Jelena Borovinić Bojović, povodom Međunarodnog dana pismenosti istakla je da pismenost predstavlja stub obrazovanja, kulture i društvenog napretka, te da je neophodno raditi na njenom unapređenju za sve generacije.

  • Šehović: Crna Gora je pod tihom okupacijom, vlast treba smijeniti a ne rekonstruisati
    on 08/09/2025 at 07:36

    Pet godina od promjene vlasti više je nego dovoljan period da se podvuče crta. Umjesto slobode, demokratije i ekonomskog preporoda, Crna Gora je danas bukvalno razvaljena i zarobljena država, u najvećoj političkoj, institucionalnoj i društvenoj regresiji od obnove nezavisnosti, poručio je predsjednik Socijaldemokrata i jedan od lidera Evropskog saveza Damir Šehović gostujući na Newsmax TV.

  • Podgorička URA: Nakon PUP-a, Mujović i puleni devastirali Rikavačko jezero
    on 07/09/2025 at 15:09

    Nakon brojnih kontroverznih odluka, pogrešnih procjena i nezakonitih akata, direktor Agencije za upravljanje zaštićenim područjima Podgorice (AUZP) i kadar gradonačelnika Saše Mujovića, odlučio je da na svoju ruku prokopa kanal do Rikavačkog jezera, koje se nalazi u 2. zoni zaštićenog prirodnog dobra i time devastira prostor oko Rikavačkog jezera i ugrozi samo jezero, saopštili su iz podgoričkog odbora Građanskom pokretu URA.

  • Izborna reforma: Veliki napredak postignut, ali izazovi tek predstoje
    on 07/09/2025 at 14:57

    Iako je veliki posao završen kada je u pitanju izborna reforma, članovi Odbora za sveobuhvatnu izbornu reformu poručuju da izazovi tek slijede. Kao glavni cilj navode stvaranje preduslova za čišćenje biračkog spiska, kako bi bio završen za izbore 2027. godine. Ipak naglašavaju da ih ne bi čudilo da određene partije opstruiraju proces.

  • Na evropskom putu rezultati presudni, retorika i puko usvajanje zakona nedovoljno
    on 07/09/2025 at 14:39

    Najava da će Evropska komisija (EK) predstaviti plan internih reformi znači da Evropska unija (EU) priprema teren za nove članice, kazala je bivša ministarka evropskih poslova Jovana Marović, dodajući da sa crnogorske strane nije dovoljna retorika i puko usvajanje zakona, već da su presudni konkretni rezultati.

  • Na poziv premijera Spajića, predsjednik Vlade Republike Bugarske sjutra u posjeti Crnoj Gori
    on 07/09/2025 at 14:10

    Predsjednik Vlade Crne Gore Milojko Spajić sastaće se sjutra u Podgorici sa predsjednikom Vlade Republike Bugarske Rosenom Željazkovim, saopšteno je iz Vlade.

  • Mugoša: Većina obesmišljava EU integracioni put, jedan od primjera neizbor članova Savjeta AMU
    on 07/09/2025 at 13:10

    Primjer neizbora članova Savjeta regulatorne agencije za audiovizuelne medijske usluge samo je jedan u nizu primjera kako većina obesmišljava EU integracioni put, saopštio je Boris Mugoša, predsjednik Kluba poslanika SD-a i predstavnik Evropskog saveza.

  • Srpstvo u Crnoj Gori nije uvoz iz Srbije nego istorijski i autohton identitet
    on 07/09/2025 at 13:00

    Potpredsjednik Vlade Crne Gore Momo Koprivica ocijenio je da srpska tradicija i evropska budućnost se ne isključuju i nijesu u sukobu, jer je Evropa bogat mozaik, a ne prosta uniforma. Srpstvo u Crnoj Gori nije uvoz iz Srbije, nego istorijski i autohton identitet. Ono nije ni sjenka II svjetskog rata, nego svjetlost vjekova, poručio je Koprivica na mreži Iks (X).

  • Šljivančanin: DPS-u uzalud podmetanja i lažne afere
    on 06/09/2025 at 20:18

    Aleksa Šljivančanin, član Glavnog odbora Demokrata reagovao je na saopštenje predsjednika Savjeta mladih DPS Budva i odbornika u SO Budva Lazara Vujačića, u kojoj je naveo da Budvanska rivijera već tri dana ćuti povodom skandala koji je očiglednom zloupotrebom službenog automobila prouzrokovao savjetnik izvršnog direktora i kadar Demokrata, Mijomir Pejović.

  • ASP: Tužilaštvo ćuti o milionskoj šteti zbog kredita EPCG kod Prve banke
    on 08/09/2025 at 10:02

    Akcija za socijalnu pravdu (ASP) saopštila je da više od godinu dana iz državnog tužilaštva nema informacija o postupku po njihovoj krivičnoj prijavi u vezi sa Ugovorom o subordinisanom dugu između Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) i Prve banke, zaključenim još 2010.

  • Od sjutra skuplje gorivo
    on 08/09/2025 at 08:48

    Agencija za regulaciju cijena objavila je korekciju, odnosno poskupljenje maksimalnih cijena naftnih derivata koja stupa na snagu od sjutra.

  • Blokirani dug na računima crnogorskih preduzeća premašio milijardu i po eura
    on 08/09/2025 at 07:00

    Broj blokiranih firmi i preduzetnika je uvećan za više od 2.200 u odnosu na kraj 2020. godine, a iznos blokiranog duga je dupliran i uvećan za gotovo 750 miliona eura. U Crnoj Gori je, prema najnovijim podacima Centralne banke (CBCG), na kraju avgusta bilo 21.103 preduzeća sa blokiranim računima, dok je ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi – 1,52 milijarde eura, piše Pobjeda.  

  • Rast proizvodnje šumskih sortimenata
    on 07/09/2025 at 15:35

    Proizvodnja šumskih sortimenata iz državnih šuma u Crnoj Gori u drugom kvartalu ove godine bilježi rast od 105,7 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, pokazuju podaci Monstata.

  • Lakušić: Da nije bilo pobjede nad šljunkarskom mafijom – primorje bi ostalo bez vode
    on 07/09/2025 at 10:44

    Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Zoran Lakušić poručio je da nije bilo pobjede nad šljunkarskom mafijom – primorje bi ostalo žedno.

  • Suprotni smjerovi indeksa
    on 06/09/2025 at 20:34

    Suprotni smjerovi indeksa i skroman promet obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je bonitetna kuća Standard & Poor's (S&P) potvrdila stabilan kreditni rejting Crne Gore.

  • Obveznice bolja alternativa od kredita, ali Vlada mora ponuditi povoljne uslove
    on 06/09/2025 at 18:41

    Nedavna najava Ministrastva finanasija da bi se Crna Gora do kraja godine mogla zadužiti kod građana izdavanjem državnih obveznica povoljnija je opcija od uzimanja kredita ili izlaska na međunarodno tržište, smatraju sagovornici Dnevnika. Ističu da bi nadležni taj proces trebalo dobro da isplaniraju i građanima ponudi povoljnije uslove od komercijalnih banaka kako bi bili motivisani da višak novca ulože u državu.

  • Radulović: Luka Bar prirodna kapija Evrope i ogroman razvojni potencijal
    on 06/09/2025 at 14:39

    Crna Gora je otvorena za investicije i spremna da iskoristi svoj pomorski potencijal na najbolji način, poručio je ministar pomorstva Filip Radulović, nakon sastanka sa ministrom saobraćaja i logističkih usluga Saudijske Arabije, Saleh bin Naser Al-Jaserom.

  • Auto-putem od početka godine prošlo 2,27 miliona vozila
    on 06/09/2025 at 13:35

    Auto-putem Princeza Ksenija od početka ove godine prošlo je 2,27 miliona vozila, pokazuju podaci sa sajta Monteputa.

  • U blokadi preko 21,1 hiljadu kompanija
    on 06/09/2025 at 12:52

    U Crnoj Gori je, prema podacima Centralne banke (CBCG), na kraju avgusta u blokadi bilo 21,1 hiljadu preduzeća i preduzetnika, 0,38 odsto više nego na kraju jula.