AFP

Marginalizovan i nepopularan poslije neplodnog boravka na čelu Rusije, bivši premijer Dmitrij Medvedev koji je danas napustio tu funkciju, nikada nije pokušavao da izađe iz sjenke svog mentora Vladimira Putina.

Dmitrij Medvedev (54) postepeno se povlačio sa političke scene tokom svojih osam godina na čelu Vlade.

Smatran jednim od vođa “liberalnog” krila, bio je marginalizovan usponom rivalskog klana “silovika” (vojne i bezbjednosne službe) i zauzimao položaj ograničen na tehnička pitanja.

Već nekoliko mjeseci podrška javnosti mu je opadala na ispod 30 odsto. Tokom 2017. godine, istraga opozicionara Alekseja Navaljnog o njegovom navodnom carstvu nekretnina čak je bila povod za demonstracije neočekivanih razmjera one opozicije koja je u njemu nekada vidjela “vektora promjene vlasti”.

Njegove mnoge verbalne greške donijele su mu odbojnost među Rusima. “Nema novca, ali čekajte”, rekao je, na primjer, 2016. penzionerima koji su se žalili na pad životnog standarda.

Politička karijera Dmitrija Medvedeva započela je kada je potisnut ka vrhu na mjesto predsjednika 2008. godine. Na početku, nasmiješen i mlad, nije se ustručavao da pokaže ukus za rok muziku, želio je da se prikaže kao savremen, vrlo različit od Putina.

Sljedbenik novih tehnologija, postavio je kao svoj lajtmotiv “modernizaciju Rusije”.

Njegova druga tema bila je korupcija, koja je krajnje endemska. Advokat po školovanju, Dmitrij Medvedev smijenio je nekoliko generala i visokih zvaničnika. On je 2011. priznao da je to “mali uspjeh”, rekavši to na kraju svog tadašnjeg mandata, dok ruska privreda nije uspijevala da se oslobodi svojih strukturnih problema.

Jedna od rijetkih prilika kada je odstupio od linije svog prethodnika, bila je 2011. godine, kada se uzdržao od ruskog veta na rezoluciju UN što je omogućilo NATO-u da sprovede vojnu intervenciju u Libiji. Ta odluka je kasnije široko kritikovana.

U kriznim vremenima, kao što je bio rat u avgustu 2008. godine protiv Gruzije ili kada je javno opominjao svoje podređene, Medvedev je nastavio da oponaša stil svog mentora, s promjenljivim uspjehom. Opozicija pod njegovim predsjedništvom više nije imala pravo govora, a televizija je ostala portparol vlasti.

Za mnoge je razočaranje bilo potpuno kada se dogovorio 2012. da se neće kandidovati za drugi mandat u Kremlju i zamijeniti svoje mjesto s Putinom, po unaprijed utvrđenom scenariju.

Rođen 1965. godine u Lenjingradu (sada Sankt Peterburgu) u porodici učitelja, Dmitrij Medvedev je odrastao u radničkom kvartu nekadašnje imperijalne prijestonice. Studirao je pravo prije no što je ušao u Odbor Opštine za spoljne odnose, na čijem čelu je tada bio javnosti nepoznati Vladimir Putin.

Njegova karijera izgrađena je pošto ga je taj bivši oficir KGB prebacio u Moskvu 1999. godine. Izabran za predsjednika 2000. godine, Vladimir Putin ga je ubrzo imenovao za šefa predsjedničke administracije.

Tokom 2005. godine iznenada je postao potpredsjednik Vlade, a smatralo se da je cilj te promocije bio da ga podigne u prvi plan prije no što bude upućen u Kremlj.

Dok je bio predsjednik, njegova popularnost nikada nije premašila popularnost premijera Vladimira Putina koji je preuzeo odgovornost za sve velike unutrašnje krize i nije oklijevao da govori o međunarodnoj politici.

Po povratku na mjesto premijera, Dmitrij Medvedev je nekoliko puta najavljivao odlazak, ali je ipak ostajao na svojoj funkciji, sve do danas. Uprkos tome trebalo bi da i dalje bude u najvišim krugovima vlasti gdje će, kako je najavljeno, biti potpredsjednik Ruskog savjeta bezbjednosti, što je mjesto formirano za njega.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • Milatović uputio apel poslanicima: Vrijeme je da završimo evropski posao
    on 02/07/2026 at 09:22

    Crnogorski predsjednik Jakov Milatović pozvao je političke lidere i poslanike svih političkih subjekata da pokažu državničku odgovornost i okupe se oko pitanja koja određuju evropsku budućnost Crne Gore.

  • Mugoša: Manipulacije oko promjene Ustava, rješenje su dijalog, kompromis i dobra volja
    on 02/07/2026 at 08:21

    Poslanik Evropskog saveza Boris Mugoša ocijenio je da vlast mjesecima opstruira promjene Ustava, izbor sudija Ustavnog suda i članova Sudskog savjeta, navodeći da su to ključne obaveze na evropskom putu Crne Gore. Poručio je da je izlaz iz trenutne situacije u dijalogu, kompromisu i dobroj volji.

  • Poslanici danas raspravljaju o promjenama Ustava
    on 02/07/2026 at 06:42

    Poslanici crnogorskog parlamenta počeće danas raspravu o promjenama Ustava koje je predložila Vlada, a za čije usvajanje je neophodna dvotrećinska većina.  Vlada je predložila promjenu Ustava kojom se mijenja sastav i način izbora članova Sudskog i Tužilačkog savjeta, dok se drugi predlog odnosi na Centralnu banku (CBCG).

  • Ivanović u Briselu: Državnost se čuva odgovornošću prema budućnosti
    on 02/07/2026 at 06:28

    Obilježavanje Dana državnosti i dvadeset godina od obnove nezavisnosti predstavlja priliku da se potvrdi da je Crna Gora država koja određuje svoju budućnost na dobrobit svih njenih građana, utemeljena na slobodi, vladavini prava i jednakosti. To je potpredsjednik Vlade za vanjske i evropske poslove Filip Ivanović rekao u obraćanju na svečanom prijemu povodom Dana državnosti i dvadesete godišnjice obnove nezavisnosti Crne Gore, koji su u Briselu organizovali Ambasada Crne Gore u Kraljevini Belgiji i Misija Crne Gore pri Evropskoj uniji.

  • "Neuspjeh ustavnih promjena odlaže evropski put za godinu"
    on 02/07/2026 at 05:36

    Profesorica Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore i bivša ministarka evropskih integracija Gordana Đurović upozorila je za RTCG da bi neusvajanje ustavnih promjena u Skupštini odložilo evropski put Crne Gore za najmanje godinu i ugrozilo plan da država u predviđenom roku završi pristupne pregovore sa Evropskom unijom. Ona je poručila da su naredne dvije sedmice ključne za postizanje političkog dogovora, ističući da strateški interes države mora biti ispred dnevne politike.

  • Ibrahimović u Briselu: Crna Gora odlučno korača ka članstvu u EU
    on 01/07/2026 at 21:41

    Potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Ervin Ibrahimović poručio je da Crna Gora intenzivno radi na zatvaranju pregovaračkih poglavlja do kraja ove godine, sa ciljem da 2028. postane naredna punopravna članica Evropske unije (EU).

  • Preokret: Crna Gora mora imati strategiju za članstvo u EU, a ne samo očekivanja od fondova
    on 01/07/2026 at 18:10

    Finansijski paket Evropske komisije za Crnu Goru predstavlja pozitivan signal u procesu evropskih integracija, ali država ne smije ući u Evropsku uniju bez jasne strategije razvoja privrede, institucija i ljudskih kapaciteta, ocijenio je član Predsjedništva Pokreta Preokret Nebojša Marković.

  • Gorčević: Pridruženo članstvo u EPP-u ubrzaće ostvarenje PES-ove misije učlanjenja Crne Gore u EU
    on 01/07/2026 at 17:17

    Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević ističe da će pridruženo članstvo u EPP-u ubrzati ostvarenje PES-ove misije učlanjenja Crne Gore u EU.

  • Mandić: Crna Gora više nema vremena ni prostora da rizikuje izvjesnu evropsku perspektivu
    on 01/07/2026 at 14:50

    Na sjednici Kolegijuma predložio sam da prvo glasanje o izmjenama Ustava bude u ponedjeljak i taj predlog je podržala parlamentarna većina, naveo je na platformi X predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić.

  • Lopatka: Članstvo u EPP priznanje posvećenosti PES-a evropskim vrijednostima i reformama
    on 01/07/2026 at 14:47

    Članstvo Pokreta Evropa sad (PES) u Evropskoj narodnoj partiji (EPP) priznanje je posvećenosti PES-a evropskim vrijednostima i reformama, kazao je izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru ispred EPP-a, Rajnhold Lopatka.