NENEZIĆ OCIJENILA

Izmjene Krivičnog zakonika neće donijeti unapređenje u sprečavanju nezakonitog finansiranja političkih partija i kampanja, smatra izvršna direktorica Centra za monitoring i istraživanje (CEMI) Ana Nenezić, navodeći da su za to potrebne snažne institucije koje su oslobođene političkog uticaja.

U Zakonu o dopunama Krivičnog zakonika navodi se da će javni funkcioner koji silom, prijetnjom, ili na drugi način utiče da se političkom subjektu daju sredstva za finansiranje izborne kampanje ili političkog subjekta, kazniti zatvorom od tri mjeseca do pet godina.

Zakonske dopune usvojio je crnogorski parlament krajem prošle godine.

Nenezić je kazala da brojne zloupotrebe u finansiranju političkih partija i izbornih kampanja, ne samo od afere “Koverta” već i mnogo ranije, gdje, kako je istakla, postoje vrlo ubjedljivi dokazi o nezakonitom finansiranju, diktiraju neophodnost utvrđivanja odgovornosti i efikasnog djelovanja u odnosu na ukorijenjene nedemokratske prakse.

“U tom smislu propisivanje krivične odgovornosti ima svoje opravdanje, posebno ako imamo u vidu da samo krivična djela mogu omogućiti sprovođenje istrage i pribavljanje dokaza kroz istražne mjere i dalje utvrđivanje odgovornosti”, rekla je Nenezić agenciji MINA.

Prema njenim riječima, na osnovu prethodnih iskustva i pasivnost nadležnih organa u dijelu sprečavanja i kažnjavanja raznih izbornih zlouptreba, iako su postojali svi zakonski preduslovi za njihov proaktivan rad, kao i snažan uticaj vladajuće partije na rad i djelovanje tih institucija, zakonske izmjene neće donijeti unapređenje u dijelu sprečavanja nezakonitog finansiranja političkih partija i kampanja.

“Za to su prevashodno potrebne snažne institucije oslobođene političkog uticaja, što u ovom trenutku nemamo, kao što i nemamo minimum saglasnosti obje političke strane ni oko ove izmjene, a ni oko drugih preduslova za održavanje fer i slobodnih izbora”, kazala je Nenezić.

Ona je kao primjer pasivnosti u dijelu kažnjavanja zloupotreba navela nadležno tužilaštvo, koje je, kako je istakla, malo ili nimalo uradilo na procesuiranju raznih izbornih kršenja.

Zato je, kako smatra Nenezić, neophodno, osim na izmjenama i dopunama krivičnog zakonodavstva, raditi i na promjeni dosadašnje prakse tužilaštva i Agencije za sprečavanje korupcije (ASK).

“Iako je kriminalizacija nezakonitog političnog finansiranja svakako korak ka ukupnom unapređenju izbornog ambijenta, prethodna iskustva otvaraju prostor i za bojazan da svaka neizvedenost norme može posluziti kao osnova za politički obračun”, rekla je Nenezić.

Prema njenim riječima, upravo zato je bilo važno otvoriti dijalog o tom pitanju i postići minim saglasnosti obje strane.

Sada je, kako je kazala, situacija da je Zakonik o krivičnom postupku dopunjen glasovima vladajuće partije, da je izostao dijalog sa opozicijom, pa je teško govoriti o vraćanju povjerenja u izborni sistem i same izbore na bazi te izmjene.

“Kompletno izborno zakonodavstvo i drugi vezani zakoni trebaju biti donijeti najmanje dvotrećinskom
podrškom u Parlamentu, jer je to bazični uslov stvaranja povjerenja u izborna pravila, ali taj dijalog ne postoji, a vremena je sve manje za bilo kakvu vrstu dogovora”, zaključila je Nenezić.