PAVLIČIĆ PORUČILA

Primjena Zakona o slobodi vjeroispovijesti pokazaće da je bojazan o mogućim povredama ljudskih prava i osnovnih sloboda, koja se iskazuje u određenim krugovima, bila neopravdana, smatra zastupnica Crne Gore pred Evropskim sudom za ljudska prava Valentina Pavličić.

Ona je agenciji MINA, na pitanje da li Srbija ima pravnog osnova da podnese tužbu protiv Crne Gore zbog navodnog kršenja ljudskih prava usvajanjem Zakona, kazala da svaka potpisnica Evropske Konvencije za zaštitu ljudskih prava i osnovnih sloboda “može ukazati Sudu na svaku povredu odredbi Konvencije”.

“Kada su u pitanju međudržavni sporovi, treba naglasiti da se radi o veoma rijetkoj pojavi”, kazala je Pavličić, napominjući da je u prethodnih šest decenija, svega 20-ak takvih sporova vođeno pred Evropskim sudom.

Pavličić je pojasnila da pozadina međudržavnih sporova nije ostvarivanje političkih ciljeva određene države, niti to mora biti zaštita njenih državljana. Naprotiv, kako je navela, legitimitet te vrste predstavki proizilazi iz kolektivne obaveze zaštite ljudskih prava i osnovnih sloboda čiji su garant sve potpisnice Konvencije.

“Svaka potpisnica Konvencije, pa i Srbija, formalno ima pravo da pokrene međudržavni spor protiv Crne Gore pred Evropskim sudom. Što se tiče pravnog osnova takve predstavke, to je sasvim drugo pitanje, na koje u ovom trenutku ne možemo dati precizan odgovor”, kazala je Pavličić.

Prije svega, pojasnila je ona, jedna takva predstavka bi morala da ispuni uslove prihvatljivosti propisane Konvencijom, to jest da su iskorišćeni domaći pravni ljekovi i da je podnijeta u roku od šest mjeseci.

“U odnosu na pravnu osnovanost takve tužbe, tj. predstavke, zaključak bi mogao da donese isključivo Evropski sud”, pojasnila je Pavličić.

Prema njenim riječima, jasno je da su pojedinci u susjednoj državi očigledno nezadovoljni novim Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, i da je on pokrenuo mnogo, kako laičke, tako i stručne debate u Crnoj Gori i šire.

“Ipak, moram naglasiti da država Crna Gora ima suvereno pravo da zakonski uređuje odnose sa vjerskim zajednicama na svojoj teritoriji i međunarodna zajednica, uključujući i susjedne države, moraju da poštuje taj suverenitet”, kazala je
Pavličić i dodala da u tom dijelu i Evropski sud ima jasno izražena stanovišta.

Zakon ispoštovao tražene standarde

Crna Gora je, kako je navela, obavezna da uskladi svoje propise sa standardima Konvencije i drugim opšteprihvaćenim pravilima međunarodnog prava, što je učinila u prethodnom periodu.

“Smatram da je ovaj Zakon ispoštovao tražene standarde. Smatram da će se kroz njegovu primjenu pokazati da je postojeća bojazan o mogućim povredama ljudskih prava i osnovnih sloboda, koja se iskazuje u određenim krugovima, bila neopravdana”, naglasila je ona.

Upitana da li smatra da Zakon nudi dovoljnu pravnu zaštitu u pogledu prava vlasništva, Pavličić je podsjetila da je pravo na imovinu prije svega zaštićeno Ustavom Crne Gore, kao najvišim pravnim aktom, a nakon toga i Konvencijom čiji je potpisnik i Crna Gora. Samim tim, kako je kazala, odredbe tog Zakona moraju biti u skladu sa tim pravnim aktima koji imaju supremaciju u odnosu na bilo koji zakon ili pojedinačni akt.

“Polazeći od svakodnevnih najava da će se pitanje ustavnosti određenih odredbi Zakona pokrenuti i pred Ustavnim sudom, vjerujem da će taj sud, kao najkompetentnija institucija za pitanja ustavnosti i zakonitosti, dati konačnu ocjenu tog naizgled spornog pitanja”, rekla je Pavličić.

Ona je dodala da Ustav propisuje da su potvrđeni i objavljeni međunarodni ugovori i opšteprihvaćena pravila međunarodnog prava sastavni dio unutrašnjeg pravnog poretka, imaju primat nad domaćim zakonodavstvom i neposredno se primjenjuju kada odnose uređuju drugačije od unutrašnjeg zakonodavstva.

Pravo svojine ima višestruku zaštitu u okviru crnogorskog pravnog sistema

“Dakle, jasno je da pravo svojine ima višestruku zaštitu u okviru crnogorskog pravnog sistema i smatram da niko ne treba da strahuje da mu to pravo može biti oduzeto ii uskraćeno bez sprovedenog postupka utemeljenog na validnim materijalnim dokazima”, istakla je Pavličić.

Ona je kazala da je Crna Gora već vodila postupak pred Evropskim sudom po predstavci Eparhije budimljansko-nikšićke i 11 crkava i manastira, koji su dio Srpske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.

Predstavka je, podsjetila je Pavličić, podnijeta, jer su njeni podnosioci smatrali da su time što Vlada nije odlučivala o njihovom zahtjevu za restituciju u skladu sa Zakonom o pravednoj restituciji iz 2002. godine povrijeđena njihova imovinska prava, naročito njihova “legitimna očekivanja” da će ponovo steći imovinu koja im je oduzeta nakon Drugog svjetskog rata.

Kako je kazala, ispitujući osnovanost te predstavke, Evropski sud je odlukom od 9. oktobra 2012. godine odbacio istu kao očigledno neprihvatljivu.

“Vezano za konkretne pritužbe, Evropski sud je utvrdio da podnosioci predstavke nijesu imali ‘postojeću imovinu’ niti ‘legitimno očekivanje’ za povraćaj imovine koja im je oduzeta nakon Drugog svjetskog rata, i da nije bilo diskriminacije u tretmanu podnosioca predstavke u odnosu na druge”, navela je Pavličić.

Prema njenim riječima, u konkretnom slučaju, pozivajući se na dobro ustanovljenu praksu Evropskog suda, država je dokazala da nije bilo povrede imovinskih prava podnosilaca predstavke, niti da je bilo diskriminacije u tom kontekstu.

“Svaka odluka o neprihvatljivosti predstavke ili presuda u kojoj je utvrđeno da nije došlo do povrede Konvencije, predstavlja priznanje državi da je na dobrom putu prilikom primjene konvencijskih standarda, pri čemu uvijek postoji prostor za uspostavljanje još efikasnijeg mehanizma primjene Evropske konvencije i standarda Evropskog suda na nacionalnom nivou”, kazala je Pavličić.

Svako ima pravo da se obrati sudu u Strazburu

Ona je rekla da, ne želeći da na bilo koji način prejudicira određena pitanja koja se pokreću novim Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, smatra da je značajno podsjetiti da je odluka koju je Evropski sud donio u korist Crne Gore najbolji pokazatelj da se odgovori na određena sporna pitanja mogu tražiti i naći isključivo pred kompetentnim institucijama.

“U slučaju tvrdnji o navodnoj ugroženosti bilo čijih ljudskih prava i osnovnih sloboda ili u slučaju sumnji u postupanje domaćih državnih organa, svako ima pravo da se obrati međunarodnom Sudu u Strazburu, i sam se uvjeri u osnovanost ili neosnovanost sopstvenih zahtjeva”, dodala je Pavličić.

Na pitanje koliko je pravno utemeljena peticija koju je pokrenulo Udruženje za zaštitu ustavnosti i zakonitosti i kojom se od Vlade Srbije traži podnošenje tužbe Evropskom sudu “kako bi se zaustavilo kršenje osnovnih prava u Crnoj Gori”, ona je rekla da se, mimo uopštenih navoda da se Zakonom navodno krši “pravo na imovinu, na pravično suđenje i na slobodu vjeroispovesti”, ne ukazuje na bilo kakav konkretan pravni ili činjenični osnov takvih tvrdnji.

“Sama peticija, onako kako je predstavljena na sajtu u koji sam imala uvid, više ima karakter političkog pamfleta, nego ozbiljnog i pravno potkovanog zahtjeva koji bi mogao biti predmet neke debate. Iz tih razloga, ne mogu iznositi ocjenu pravne utemeljenosti peticije, s obzirom da njena sadržina nema nikakve veze sa pravnom materijom”, zaključila je Pavličić.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • Knežević: Milatović nije smio prećutati skandiranje “Ubij Srbina” u Zagrebu
    on 09/09/2025 at 08:49

    Predsjednik Demokratske narodne partije Milan Knežević uputio je otvoreno pismo predsjedniku Crne Gore Jakovu Milatoviću.

  • Sjednica Savjeta: RTV Podgorica u plusu 83.000 eura
    on 09/09/2025 at 08:14

    Radio televizija Podgorica u prvih šest mjeseci ove godine poslovala je sa plusom od oko 83.000 eura. To se može vidjeti u Periodičnom izvještaju o radu firme za II kvartal 2025. godine, koji je juče usvojen na sjednici Savjeta RTV Podgorica.

  • Krapović položio vijenac na Spomeniku neznanom junaku u Arlingtonu
    on 09/09/2025 at 08:08

    Ministar odbrane, Dragan Krapović, položio je vijenac na Spomeniku neznanom junaku na Nacionalnom groblju u Arlingtonu, jednom od najznačajnijih simbola američke istorije, saopšteno je iz Ministarstva odbrane.

  • Aerodrom Podgorica: Kod turske državljanke pronađena municija u prtljagu
    on 09/09/2025 at 07:53

    Na Aerodromu Podgorica uhapšena je turska državljanka kod koje je pronađena municija u prtljagu, saopšteno je iz Uprave policije.

  • Anastasija za BBC: 'Švarceneger me je terao da pevam Whatta Man 12 puta'
    on 09/09/2025 at 07:37

    Dok obeležava 25 godina muzičke karijere, američka pevačica za BBC priča o trnovitom putu ka slavi i kako joj je jedan nastup otvorio vrata industrije. I razne dogodovštine.

  • Moskva prijeti odgovorom na napad na dječji park u Donjecku
    on 09/09/2025 at 07:17

    Rat u Ukrajini – 1.294. dan. Kijev je namjerno ciljao djecu i njihove roditelje napadom na igralište u parku "Guliver" u Donjecku, istakla je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova. Naglasila je da Moskva zadržava pravo da odgovori na taj teroristički napad Kijeva. Predsjednik Volodimir Zelenski upozorava da Rusi ponovo koncentrišu udare na ukrajinski sektor i poručuje da će uslijediti odgovori na njih.

  • EP raspravlja o upotrebi sile nad demonstrantima u Srbiji
    on 09/09/2025 at 06:56

    Poslanici Evropskog parlamenta danas će na plenarnoj sjednici u Strazburu raspravljati o upotrebi sile nad srpskim demonstrantima, a na marginama zasjedanja biće održana panel diskusija o stanju demokratije u Srbiji i konferencija za medije Evropske zelene partije o situaciji u toj zemlji.

  • Suvi kolovozi, smanjena vidljivost
    on 09/09/2025 at 06:42

    Saobraćaj se danas obavlja po uglavnom suvim kolovozima, uz mjestimično smanjenu vidljivost, saopštavaju iz Auto moto saveza Crne Gore. Duž klisura i usjeka mogući su nailasci na sitnije odrone.

  • Da li je doručak zaista najvažniji obrok
    on 09/09/2025 at 06:37

    Naučnici nude odgovore na pitanja o tome da li treba jesti ujutru, šta uneti u organizam i na koji način.

  • Na meti AfD-a: Sto godina Bauhausa u Desauu
    on 09/09/2025 at 06:28

    Institucija „Bauhaus“ dospela je na naslovne strane još pre velikog jubileja pod naslovom „Do same supstance. 100 godina Bauhausa u Desauu“. Naime, desno-populistička stranka Alternativa za Nemačku (AfD) upozorila je u oktobru 2024. u vezi s predstojećom godišnjicom na „jednostranu glorifikaciju“ umetničke i dizajnerske škole, i u svom predlogu zatražila je od parlamenta nemačke pokrajine Saksonija-Anhalt novu i kritičku procenu tog umetničkog pokreta.

  • Građani prvi put mogu ulagati u obveznice – zarada veća od bankarske štednje
    on 09/09/2025 at 05:51

    Dobro je što vlada planira novi način zaduživanja emisijom državnih obveznica za građane. Ipak, prije realizacije važna je edukativna kampanja kojom će pojasniti šta su benefiti, koliku zaradu mogu očekivati oni koji će investirati svoj novac. To je za Radio Crne Gore ocijenio rukovodilac Službe za investiciono bankarstvo u Erste Banci Aleksandar Ščekić. Napominje i da prva emisija ne bi trebalo da bude veća od stotinu miliona eura i da kamate budu iznad 3 odsto.

  • "Crna Gora vodi odgovornu i održivu ekonomsku politiku"
    on 08/09/2025 at 14:33

    Tim Ministarstva finansija, predvođen ministrom Novicom Vukovićem, sastao se sa izvršnim direktorom Belgijsko-holandske konstituence Svjetske banke i Međunarodnog monetarnog fonda Jeroenom Clicqom, kako bi razmijenili mišljenja o ključnim ekonomskim reformama i izazovima koje Crna Gora sprovodi na putu ka članstvu u Evropskoj uniji.

  • Radović: CBCG pouzdan partner u očuvanju stabilnosti i sprovođenju evropskih standarda
    on 08/09/2025 at 14:26

    Centralna banka (CBCG) je u potpunosti posvećena sprovođenju reformi i integraciji u evropski finansijski sistem, saopštila je guvernerka vrhovne monetarne institucije Irena Radović.

  • ASP: Tužilaštvo ćuti o milionskoj šteti zbog kredita EPCG kod Prve banke
    on 08/09/2025 at 10:02

    Akcija za socijalnu pravdu (ASP) saopštila je da više od godinu dana iz državnog tužilaštva nema informacija o postupku po njihovoj krivičnoj prijavi u vezi sa Ugovorom o subordinisanom dugu između Elektroprivrede Crne Gore (EPCG) i Prve banke, zaključenim još 2010.

  • Od sjutra skuplje gorivo
    on 08/09/2025 at 08:48

    Agencija za regulaciju cijena objavila je korekciju, odnosno poskupljenje maksimalnih cijena naftnih derivata koja stupa na snagu od sjutra.

  • Blokirani dug na računima crnogorskih preduzeća premašio milijardu i po eura
    on 08/09/2025 at 07:00

    Broj blokiranih firmi i preduzetnika je uvećan za više od 2.200 u odnosu na kraj 2020. godine, a iznos blokiranog duga je dupliran i uvećan za gotovo 750 miliona eura. U Crnoj Gori je, prema najnovijim podacima Centralne banke (CBCG), na kraju avgusta bilo 21.103 preduzeća sa blokiranim računima, dok je ukupan iznos duga na osnovu kojeg su blokirani računi – 1,52 milijarde eura, piše Pobjeda.  

  • Rast proizvodnje šumskih sortimenata
    on 07/09/2025 at 15:35

    Proizvodnja šumskih sortimenata iz državnih šuma u Crnoj Gori u drugom kvartalu ove godine bilježi rast od 105,7 odsto u odnosu na isti prošlogodišnji period, pokazuju podaci Monstata.

  • Lakušić: Da nije bilo pobjede nad šljunkarskom mafijom – primorje bi ostalo bez vode
    on 07/09/2025 at 10:44

    Predsjednik Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje Zoran Lakušić poručio je da nije bilo pobjede nad šljunkarskom mafijom – primorje bi ostalo žedno.

  • Suprotni smjerovi indeksa
    on 06/09/2025 at 20:34

    Suprotni smjerovi indeksa i skroman promet obilježili su na Montenegroberzi sedmicu u kojoj je bonitetna kuća Standard & Poor's (S&P) potvrdila stabilan kreditni rejting Crne Gore.

  • Obveznice bolja alternativa od kredita, ali Vlada mora ponuditi povoljne uslove
    on 06/09/2025 at 18:41

    Nedavna najava Ministrastva finanasija da bi se Crna Gora do kraja godine mogla zadužiti kod građana izdavanjem državnih obveznica povoljnija je opcija od uzimanja kredita ili izlaska na međunarodno tržište, smatraju sagovornici Dnevnika. Ističu da bi nadležni taj proces trebalo dobro da isplaniraju i građanima ponudi povoljnije uslove od komercijalnih banaka kako bi bili motivisani da višak novca ulože u državu.