U CRNOJ GORI

U Crnoj Gori godišnje se uradi oko 700 postupaka vantjelesne oplodnje, a oko 50 parova pomoć nađe u inostranstvu zbog donacija ocita i spermatozoida, kazao je doktor ginekologije i akušerstva, Vladimr Janjić.

Janjić je agenciji Mina kazao da je u Crnoj Gori, kao i u svijetu, procenat neplodnih parova oko 15 odsto.

„Prošla je 41 godina od rođenja Louis Brown u Londonu, prve bebe u svijetu začete vantjelesnom oplodnjom. To je kratak period za razvoj jedne oblasti u medicini, ali uprkos tome do sada je postignut veliki uspjeh jer je u svijetu oko sedam miliona ljudi rođeno medicinski potpomognutom oplodnjom“, naveo je Janjić.

On je rekao da je 1985. godine udio muškog infertiliteta iznosio oko 25 odsto, a danas je oko 50 odsto, što ukazuje na sve dominantniju učestalost muškog faktora.

Janjić je objasnio da su pušenje, prekomjerno konzumiranje alkohola i opojnih droga, gojaznost, fizička neaktivnost, zanimanja vezana za višesatno sjeđenje i pregrijavanje testisa, uticaj zračenja i hemijskih agenasa neki od faktora koji negativno utiču na razvoj spermatozoida, odnosno spermatogenezu.

Kako je objasnio, 21. vijek je sa tehnološkom revolucijom iz korijena promijenio stil života.

„Žene su danas obrazovanije i emancipovanije. Poslovna karijera i možda sebična briga o sebi u drugi plan je potisnula reprodukciju i formiranje porodice, te se stoga češće odlučuju za rađanje poslije 35 godine kada je za mnoge već kasno”, rekao je Janjić.

On je naveo da reproduktivna moć žena nakon 35 godine rapidno slabi, pa su upravo te pacijentkinje najčešće njegovi pacijenti.

Kako je objasnio Janjić, uzročnici ženskog infertiliteta su policistični jajnici, endometrioza, miomi, polipi, kao i infekcije koje posljedično izazivaju hroničnu upalu sluzokože materice i začepljenje jajovoda.

On je dodao da uzročnici ženskog infertiliteta mogu da budu i endokrinološki poremećaji, genetske, autoimune, hematološke i druge bolesti.

„Kod desetak odsto parova ne možemo utvrditi nijedan uzrok infertiliteta koji se često povezuje sa psihosomatskim poremećajima. O neplodnosti se može govoriti kada odnosi bez zaštite ni poslije godinu ne dovedu do trudnoće“, kazao je Janjić.

Kako je rekao, potrebno je da se parovi jave u neki od centara za vantjelesnu oplodnju radi sveobuhvatne dijagnostike koja uključuje kliničke, ultrazvučne, laboratorijske i ostale preglede zbog određivanja procedure kojom će se liječiti neplodnost.

“Kod infertilnih parova treba uvijek započeti sa uzročnim liječenje, pa nerijetko pacijentkinje u okviru pripreme za postupak Medicinski potpomognute oplodnje moraju biti podvrgnute hiruškim procedurama, laparoskopija ili histeroskopija, radi uklanjanja priraslica, polipa, mioma, septuma i ispitivanja prohodnosti jajovoda”, objasnio je Janjić.

On je kazao da državljani Crne Gore, ukoliko prođu konzilijum u Kliničkom centru Crne Gore, mogu da započnu liječenje u bilo kom centru za vantjelesnu oplodnju, jer sve privatne ustanove koje se bave tim procedurama imaju ugovor sa Fondom zdravstva Crne Gore.

Janjić je rekao da se o trošku Fonda mogu obaviti tri postupka ukoliko pacijentkinje nijesu starije od 44 godine.

„Nažalost, jedan manji procenat parova ni nakon više neuspješnih pokušaja različitim procedurama medicinski potpomognute oplodnje ne može ostvariti trudnoću sa svojim biološkim materijalom, te su kandidati za donaciju jajnih ćelija ili spermatozoida“, rekao je Janjić.

Kako je kazao, pomenute procedure, iako su odavno rutinske, ne sprovode se u Crnoj Gori zbog nedostatka zakonske regulative, pa su pacijenti prinuđeni da odlaze u inostranstvo što im dodatno povećava troškove.

„Odvikavanje od loših navika, pravilna ishrana, restriktivna dijeta, umjereno konzumiranje alkohola, prestanak pušenja i korišćenja opojnih droga osnovne su preporuke koje će skratiti put do trudnoće“, istakao je Janjić.