KANCELARIJA RADIĆ

Iz beogradske advokatske kancelarije Radić, povodom jučerašnjeg saopštenja Vlade Crne Gore u vezi odluka Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu, saopštili su da su upravo obavijestili sud da nastavljaju sa postupkom.

Podsjećamo, Vlada Crne Gore saopštila je juče da je Evropski sud za ljudska prava odbio zahtjev Advokatske kancelarije Radić iz Beograda da se Crnoj Gori zabrani sprovođenje Zakona o slobodi vjeroispovijesti do donošenja odluke Ustavnog suda o ustavnosti Zakona ili do zaključenja temeljnog ugovora sa Srpskom pravoslavnom crkvom.

Iz te advokatske kancelarije tvrde da su navodi iz jučerašnjeg saopštenja Vlade u vezi s odlukom Suda u Strazburu” netačni i neosnovani i da su primjedbe koje se odnose na Zakon o slobodi vjeroispovijesti isključivo ideološke prirode i da nemaju utemeljenja ni u domaćem ni u međunarodnom pravu”.

“Sud u Strazburu nije 31.1.2020. donio ‘odluku’ o odbijanju zahtjeva da se Crnoj Gori privremeno zabrani primjena Zakona o vjerskim slobodama do donošenja odluke Ustavnog suda CG ili do zaključenja temeljnog ugovora između Srpske pravoslavne crkve (SPC) i Crne Gore. Sud u Strazburu nije donio odluku 9.10.2012. da je SPC osporena restitucija imovine, vrijedna više stotina miliona eura, oduzeta 1946. od strane Sreske poljoprivredne komisije i Zemaljskog agrarnog suda”, kazali su iz advokatske kancelarije Radić.

Oni navode da se Evropskom sudu za ljudska prava može podnijeti predstavka u roku od 6 mjeseci od donošenja odluke Ustavnog suda Crne Gore i taj uslov, kako dodaju, nije ispunjen jer Ustavni sud do danas nije donio takvu odluku.

Iz advokatske kancelarije dodaju da dok traje postupak ocjene ustavnosti, u cilju sprječavanja nastanka nenadoknadive štete, Ustavni sud može po predlogu ili samoinicijativno donijeti odluku da osporene odredbe Zakona suspenduje do okončanja postupka ocjene ustavnosti.

“Taj Zakon, kao što je to 24.1.2020. saopštio i premijer, počeo je da se primjenjuje i on ne priznaje SPC status pravnog lica sve dok se ne registruje kod nadležnog ministarstva. Kako ni nakon mjesec dana Sud nije odlučivao ni o privremenoj mjeri, dana 17. i 25.1. 2020. o neustavnostima i mogućim problemima obaviješteni su predsjednik i premijer”, navodi se u saopštenju.

Poseban problem, kako su kazali, stvaraju odredbe Zakona kojima je” država ostavila sebi rok od godinu dana da se preknjiži na imivini uknjiženoj sada na SPC”.

“S obzirom da država u veoma kratkom roku, od nekoliko dana, može da se upiše kao vlasnik svih nepokretnosti, a da postupak pred Ustavnim sudom traje godinu i duže, stvoren je utisak da bi Ustavni sud mogao da proglasi neustavim osporeni Zakon, a da to ne bi imalo bilo kakvog efekta. Naime, za razliku od prethodnog Ustava, prema čl. 152. st.2. Ustava CG, objavljivanjem odluke o neustavnosti nekog zakona taj zakon prestaje da se primenjuje na buduće odnose, ali nema značaj na odluke koje su do tog dana postale pravosnažne (upis imovine na Državu)”, navodi se u saopštenju.

Iz navedenih razloga, kako su kazali, ostvaren je kontakt sa Evropskim sudom za ljudska prava, kome je, kako dodaju, objašnjeno značenje čl. 152. st. 2. Ustava CG, i zatraženo da on, bez obzira na to što još uvijek nijesu ispunjeni uslovi za podnošenje zvanične predstavke, donese istovjetnu privremenu mjeru kao što je to zatraženo od Ustavnog suda Crne Gore.

“Tako nešto propisi Suda ne predviđaju i Sud takvu odluku do sada nije donosio. Po prijemu našeg predloga oglasio se dežurni sudija osporavajući donošenje takve odluke navodeći da taj predlog ne spada u Pravilo 39. objašnjavajući da se taj član u ogromnom broju slučajeva primjenjivao na slučajeve protjerivanja i ekstradicije, kada bi pritužilac bio u stvarnom riziku povrede prava na život, podvrgnut mučenju ili nehumanom tretmanu, ukoliko bi bio poslat u odredišnu državu”, kazali su iz kancelarije Rodić.

I pored negativnog mišljenja dežurnog sudije, na kraju tog dopisa od 31.1.2020., kako dodaju, stoji: “‘Bio bih vam zahvalan akio me obavijestite što prije možete da li želite da nastavite sa vašim pritužbama u smislu Konvencije'”.

Postupajući po navedenom obavještenju, iz kancelarije Radić ističu da, su upravo obavijestili Sud da nastavljaju sa tim postupkom.

Što se tiče postupka iz 2012. godine, u vezi restitucije imovine SPC-u, iz kancelarije Rodić navode da je, koliko im je poznato, Sud konstatovao da nije u mogućnosti da obaveže Crnu Goru da ispuni odredbu stava 2. člana 8. Zakona o povraćaju oduzetih imovinskih prava koja glasi: “Uslovi, način i postupak povraćaja oduzetih imovinskih prava vjerskim zajednicama urediće se posebnim zakonom”.

“Što se tiče navoda Vlade da je još u Knjaževini, kasnije u Kraljevini Crnoj Gori, Crnogorska pravoslavna crkva bila autokefalna i da je koristila tu imovinu – dokaz o kanonskoj autokefalnosti ne posedujemo. Uvidom u registar Poreske uprave Crne Gore nijesmo naišli ni na podatak da je Crnogorska pravoslavna crkva registrovana, ali smo naišli na podatak da je 01.01.1900. na Cetinju registrovana Pravoslavna crkva sa PIB 02304252”, zaklučuju iz advokatske kancelarije Rodić iz Beograda.