PROŠIRENJE EU

Par dana nakon što je Bregzit pokazao kako se napušta Evropksu uniju (EU), Evropska komisija odgovara na pitanje kako ponovo proširiti Uniju. Komisija naime u srijedu 5.2. predstavlja prijedlog nove metodologije procesa pristupanja.

Ručnu kočnicu u procesu proširenja Evropske unije (EU) Francuska je zvanično povukla u oktobru 2019. godine kada je blokiran početak pristupnih pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom. Predsjednik Emanuel Makron je na salvu negativnih komentara koji su ukazivali na “istorijsku grešku” Unije, kako prema politici proširenja, tako i prema Zapadnom Balkanu, odgovorio da “preuzima ulogu negativca”. Ali je i dodao da Francuska “nije usamljena” u stavu da proces pristupanja EU zahteva reformu.

Planirano ili ne, takav potez Pariza vratio je fokus EU na skrajnutu politiku proširenja koja je, istini za pravo, već godinama tavorila zakočena u procesu koji je od vodećeg instrumenta politike Unije, postao previše komplikovan, birokratski konfuzan i gotovo besciljan put.

“Politika proširenja je mnogu puta razmatrana, a poslednja značajna promjena dogodila se 2003. godine. U međuvremenu smo naučili mnogo lekcija. Stvari su u procesu proširenja jasno počele da se koče. Vrijeme je za poboljšanja, jer je kredibilnost EU u pitanju“, poruka je izvjestioca Evropskog parlamenta za preporuke o Zapadnom Balkanu Tonina Picule.

Tako su krajem 2019. i početkom 2020. godine politika proširenja i Zapadni Balkan postali neizostavni dio govora najviših zvaničnika Evropske unije. Poslije francuskog predloga koji se zasniva na postepenom pristupanju, konkretnijoj koristi za građane, ali i oštrijim uslovima i reverzibilnosti procesa, svoje predloge reformi iznijele su i druge države-članice. One su se većinom fokusirale na podršci proširenju u vidu zahtjeva za “efikasnijim i dinamičnijim” procesa pristupanja.

Jedno od prvih zaduženja Evropske komisije po preuzimanju novog petogodišnjeg mandata bilo je sagledavanje pozicija zemalja-članica, definisanje problema i mogućnosti u politici proširenja i izrada predloga nove metodologije pristupanja Uniji.

Nova metodologija ne mijenja cilj proširenja

Evropska komisija i komesar za proširenje Oliver Varhelji, poslije dva mjeseca rada, trebalo bi da u srijedu 5. februara usvoje i predstave svoj predlog nove metodologije procesa pristupanja. Predlog je, kažu u Komisiji, u obzir uzeo stavove zemalja-članica, “geopolitički i strateški interes EU” koji se odgleda u “zaokruživanju evropskog projekta”, kao i dobrobit zemalja koje se nalaze na putu evrointegracija.

Komesar za proširenje Varhelji kaže da će se nova metodologije proširenja zasnivati na četiri kriterijuma: kredibilitetu, predvidljivosti, dinamici i jačem političkom vođstvu. On je pozvao na kreiranje “dinamičnijeg i kredibilnijeg” procesa, kako za zemlje-članice EU, tako i za zemlje-kandidate.

“Ne želimo da mijenjamo proširenje, već da unaprijedimo proces”, poručila je Evropska komisija neposredno pred objavljivanje nove metodologije.

Fokus nove metodologije bi, prema prvim najavama, trebalo da ostane (ali i da se pojača) – na vladavini prava, funkcionisanju demokratskih institucija, kao i na ekonomskom razvoju zemlja u procesu pristupanja. “To su pitanja koja su u srcu transformacije društva na čitavom Zapadnom Balkanu”, smatra Varhelji.

Komesar za proširenje je iznio i stav da nova metodologija ne bi trebalo da se primjenjuje na Srbiju i Crnu Goru kao zemlje koje su “već ušle u pregovore pod postojećim pravilima”. Istovremeno, u Briselu razmatraju i mogućnost da bi nova metodologija mogla da bude “hibrid” između postojećih i novi pravila koja bi “donekle modifikovala” pristupni proces Srbije i Crne Gore, a u potpunosti bila u primjeni u pristupnim pregovorima zemalja regiona koje tek treba da krenu u taj proces.

Ono na čemu u Briselu svi insistiraju i što će se najvjerovatnije naći u predlogu nove metodologije, jeste princip punopravnog članstva u EU kao “krajnji cilj” politike i procesa proširenja.

Odluka mora biti jednoglasna

U očekivanju predstavljanja predloga Evropske komisije nagađa se da bi Komisija mogla da od francuskog predloga “preuzme” ideju o grupisanju poglavlja po oblastima, kao i princip postepenog pristupanja EU-politikama i finansijskim instrumentima tokom samog procesa pregovora, umjesto dosadašnjeg “sveobuhvatnog ulaska” u članstvo na kraju.

U Evropskom parlamentu ukazuju na činjenicu da bi, po ugledu na nova pravila za zemlje-članice, i za države u procesu pristupanja trebalo uvesti “jasniju vezu” između poštovanja principa vladavine prava i finansijskih sredstava koja dolaze iz fondova Evropske unije. Dodaje se takođe da bi, u cilju veće povezanosti sa EU-politikama tokom procesa pristupanja, Zapadni Balkan trebalo uključiti u “procese transformacija” koje preduzima sama EU, kao što su Zeleni sporazum i Konferencija o budućnosti Evrope.

Ono što se očekuje od Evropske komisije jeste i predlog na koji način približiti do sada vrlo različite procjene uspješnosti pristupnih procesa koje dolaze od institucija EU s jedne i zemalja-članica sa druge strane. Plan EU jeste da se o predlogu Evropske komisije, odmah po njenom predstavljanju, otvori debata s ciljem postizanja konsenzusa zemalja-članica o nastavku politike proširenja do martovskog samita EU.

U idealnom scenariju – što je posljednjih decenija bilo rijetko kada je proširenja EU u pitanju – konsenzus zemalja-članica trebalo bi da na majskom samitu u Zagrebu kulminira otvaranjem pristupnih pregovora sa Skopljem i Tiranom, kao i novim elanom i obnovljenim povjerenjem u zajedničku budućnost EU i Zapadnog Balkana.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • Poslije pet godina kapije autobuske stanice u Beranama uskoro se otvaraju
    on 04/05/2025 at 11:24

    Kapije autobuske stanice u Beranama napokon će biti otvorene narednih dana, saopštio je za Radio Crne Gore predsjednik opštine Đole Lutovac. Odustalo se od ranije ideje da se osnuje opštinsko preduzeće koje će gazdovati stanicom o davanju u zakup ili javno-privatnom partnerstvu, što im je savjetovano, navodi Lutovac, pregovara se sa dva zainteresovana pravna lica.

  • Za hranu ide trećina primanja, a za dostojanstven život potrebno 2.000 eura mjesečno
    on 04/05/2025 at 10:09

    Prema analizi Demostata u Crnoj Gori se za hranu izdvaja oko 30 odsto primanja. Kad je riječ o regionu, ista analiza pokazuje da u prosječnoj potrošnji najveći udio troškovi ishrane imaju u Srbiji, više od 40 odsto. U Sloveniji se za hranu izdvaja 18,8 odsto primanja, u Hrvatskoj 27.

  • Jugopetrolu i druga pumpa na auto-putu
    on 04/05/2025 at 08:48

    Državni Monteput je na tenderu za dugoročni zakup državne imovine i izgradnju benzinske pumpe na odmorištu Gornje Mrke na auto-putu Smokovac-Mateševo, izabrao ponudu kompanije Jugopetrol.

  • Rudnik uglja zakupio asfaltnu bazu bivše Vektre Jakić
    on 04/05/2025 at 06:15

    Otvaranjem novih pogona u pljevaljskom Rudniku uglja nastojaće da što bezbolnije prevaziđu predstojeći proces pravedne tranzicije koji ih očekuje nakon zatvaranja Termoelektrane Pljevlja. Poslovnom transformacijom kompanije predviđeno je nekoliko sasvim novih djelatnosti, a koristiće se sopstvena radna snaga.

  • Svakog mjeseca na bolovanju oko 15 odsto ukupnog broja radnika
    on 03/05/2025 at 18:44

    Prošle godine je za refundaciju bolovanja iz državnog budžeta isplaćeno 9 i po miliona eura. Kako na bolovanje ne bi mogao da ide ko poželi, bez stvarne potrebe, Fond za zdravstveno osiguranje od nedavno je izmijenio pravilnik, pa će svi osiguranici ubuduće moći retroaktivno da otvore bolovanje u roku od pet, umjesto dosadašnjih tri dana.

  • Manja površina korišćenog poljoprivrednog zemljišta
    on 03/05/2025 at 16:02

    Korišćeno poljoprivredno zemljište u prošloj godini iznosi 248,23 hiljade hektara, što je 5,8 odsto manje u odnosu na 2023, pokazuju preliminarni podaci Monstata.

  • Odbor direktora Regionalnog vodovoda usvojio godišnji izvještaj o radu
    on 03/05/2025 at 09:02

    Odbora direktora Regionalnog vodovoda Crnogorsko primorje, jednoglasno je usvojio godišnji izvještaj o radu ovog tijela za 2024. godinu, navodi se u saopštenju tog preduzeća.

  • Ponude za zakup crnogorskih aerodroma naredne sedmice
    on 03/05/2025 at 07:00

    Ponude za zakup crnogorskih aerodroma dostavljaju se do kraja naredne sedmice, a sredinom sljedeće predstavnici Vlade i opština Tivat i Zeta potpisuju sporazum o upotrebi novca od koncesija. U sindikatu tog preduzeća smatraju da je cijeli postupak netransparentan, da se i pored obećanja, kako kaže za naš Radio predsjednik sindikata Damjan Radulović, dovodi u pitanje poštovanje postojećeg kolektivnog ugovora, koji je, prema njegovim riječima nezakonit. Stava je i da je pravi trenutak da poslanici podrže inicijativu Unije slobodnih sindikata i donesu Zakon o zaštiti privrednih subjekata u državnom vlasništvu, koji bi obezbijedio da se u slučaju promjene vlasničke strukture u preduzeću organizuje referendum.

  • Privrednicima predstavljeni ključni programi podrške
    on 02/05/2025 at 20:00

    Ključni programi podrške privredi za ovu godinu, koji se odnose na razvoj privrede, jačanje zanatstva i podsticanje inovacija, predstavljeni su privrednicima u Privrednoj komori (PKCG).

  • Mikavica: Programi Evropa sad smanjili opterećenja i rad na crno
    on 02/05/2025 at 14:33

    Predsjednik Unije poslodavaca Crne Gore Slobodan Mikavica ističe da je napravljen značajan pomak ka unapređenju poslovnog ambijenta, prije svega, uvođenjem Zakona o fiskalizaciji čime su u velikoj mjeri spriječene zloupotrebe i utaje poreza neodgovornih pojedinaca, a kroz programe „Evropa sad 1“ i „Evropa sad 2“ smanjena poreska opterećenja na rad.