VARGA ZA RCG

Svijet mora da osudi zastarjeli kolonijalizam i Zapad bi trebalo više i odlučnije da reaguje, poručio je kolumnista, novinar i nezavisni analitičar Boris Varga u intervjuu za Radio Crne Gore.

Aktuelnu situaciju i odnos Srbije prema Crnoj Gori poredi sa odnosom Rusije i Ukrajine. Skoro po istom modelu, radeći dugo za BBC, objašnjava Varga, primijetio je koliko sličnosti i analogije sve ono što je vidio na Istoku ima i na Balkanu. 

„Ono što radi Rusija na jedan imperijalistički način: negira identitet Ukrajincima i spriječava zaokruživanje i konsolidovanje ukrajinske države i demokratije, spriječava ukrajinsko učlanjenje u NATO i Evropsku uniju, negira i omalovažava postojanje ukrajinskog jezika, gotovo po istom konceptu mi imamo pritisak iz Beograda na Podgoricu koji nije uvijek bio isti, ali možemo da kažemo u jednom univerzalnom modelu gdje se, takođe, negira crnogorski identitet, omalovažava se crnogorska državnost i negira se crnogorski jezik”, ističe Varga.

Ukazivajući na sličnost Crne Gore i Ukrajine, sagovornik Radija CG podsjeća, da se u Ukrajini problem sa crkvom odigrao tako da su Ukrajinci uspjeli da se izbore za svoju crkvu.

Zastarijeli kolonijalizam, ne smije da postoji, ni u Ukrajini ni u Crnoj Gori

Varga dalje pojašnjava da u odnosu Srbije i Crne Gore nije u pitanju imperijalizam, jer je, kako je kazao, Srbija i suviše mala, već je riječ o jednom ekspanzionizmu političkom i institucionalnom, a ne duhovnom, u kome Srbija preko crkve pravi politički pritisak na Crnu Goru, njeno društvo i na učlanjenje u EU.

„Ne može više Srbija da čini pritisak na učlanjenje u NATO, ali može na neki način da pruža podršku, kao što smo vidjeli u slučaju pokušaja državnog udara, na razne načine, možda ne direktnu podršku, ali svi ti ljudi koji su učestvovali pa čak i državni službenici iz struktura sile došli su iz Srbije. Tu smo vidjeli veze Srbije i Rusije. Analogija ogromna postoji i tu analogiju treba pratiti. Mislim da ono što treba da osudi svijet, ne samo region, je taj zastarijeli kolonijalizam, jer on više ne smije da postoji, niti u Ukrajini niti u Crnoj Gori. I Zapad bi trebalo odlučnije da reaguje”, naveo je Varga.

Varga ističe da srpsko društvo nije naučilo lekciju devedesetih.

„Šta više imamo jednu reviziju istorije. Stuktura koja je sada na vlasti u Srbiji pokušava da na neki način napravi istorijski spoj od Drugog svjetskog rata preko ratova devedesetih sve do sad, da napravi jedan kontinuitet, da revidira posebno fašističke i nacističke pokrete II svjetskog rata, nacionalističke agresije koje je činila u Hrvatskoj, a posebno u Bosni, kao što je genocid. Negira se genocid, negiraju se zločini na Kosovu. To nesuočavanje sa prošlošću mislim da će Srbiju politički koštati”.

Zapad i Evropa su, tvrdi Varga, dok se revitalizuje ideja velikosrpstva, opsjednuti sobom. Zatvaraju oči na sve ono što se dešava u Srbiji.
Mišljenja je Varga da Srbija ne može civilizacijski da se pomjeri ne samo prema Evropi već i prema budućnosti.

„Ono što smo vidjeli, divljanje u Beogradu, paljenje zastave, to je recept koji smo mi gledali devedesetih, a posljednji put, kada je Kosovo proglasilo nezavisnost”, ističe sagovornik Radija CG.

Dodaje da to nije stihijski već orkestrirani čin koji će se sigurno ponavljati.

„Ono što je za svaku osudu u Srbiji jeste obračunavanje sa Crnom Gorom, koja je krenula svojim putem, evropskim putem, kojim bi trebalo da ide i Srbija i tu se, zapravo, otvara sumnja da li Srbija želi evropski put?“, poručuje Varga.
Siguran je Varga da izvinjenje od Srbije Crna Gora neće dobiti, jer bi se to tretiralo kao politički poraz u Srbiji u kojoj postoji samo jedan diskurs, a to je nacionalizam.

U razgovoru sa dr Borisom Vargom osvrnuli smo se i na retoriku koja dolazi iz Srbije akcentujući jednu press konferenciju na kojoj je predsjednik Srbije, Aleksandar Vučić, uvrijedio ne samo zvaničnike Crne Gore, već i ambasadu SAD-a u našoj državi.

Sagovornik Radija CG smatra da se ne može govoriti ni o kakvom diplomatskom nivou.

„Mediji u Srbiji su to prećutali i nije bila adekvatna reakcija sa Zapada i mislim da Zapad ponovo pravi grešku koju je pravio devedesetih, da ne reaguje, ne mogu da kažem kao mi Apelom 88, ali da iz predostrožnosti zaustave neke stvari na vrijeme. Mislim da je Vučić tu u prednosti, jer je u Srbiji izražen sistem stabilokratije u kojem je dozvoljeno da lider i cijela izvršna vlast rade šta hoće. Amerika je pojačala svoje aktivnosti na Kosovu i mora da uradi isto sa Crnom Goru, ali i da upozori režim u Srbiji”, poručuje Varga.

Đukanović najdugotrajniji i najsposobniji demokratski lider 

Na pitanje da li predsjednik Crne Gore, Milo Đukanović vodi mudru politiku, Varga je apostrofirao.

„Mislim da je Milo Đukanović najdugotrajniji i na određeni način najsposobniji i najkontroverzniji demokratski lider te da je Crna Gora zato uspjela da se izvuče iz velikosrpske šape, ali da nije te velikosrpske ideje ni Crna Gora ne bi mogla tako brzo da napreduje. Crna Gora je sada lider evropskih integracija i država članica NATO. Đukanović je znao da iskoristi velikosrpsku ideju zarad stvaranja države, crnogorske, moderne države i mislim da je i u ovom slučaju sa crkvom tačno znao kada treba da se donese Zakon… Možda je ovo posljednje pitanje kojim treba da pomogne emancipaciji Crne Gore”, ističe Varga.

Komentarisao je Varga i pitanje medijske propagande u Srbiji.

Smatra da se radi o namjernoj medijskoj propagandi i da je sada najlošije stanje medija u Srbiji. Ne vjeruje da će medijska propaganda iz Srbije prema Crnoj Gori stati.

„Biću slobodan da kažem da su mediji u Srbiji priželjkivali neke sukobe, pa ako se nije uspjelo 2016. sa državnim udarom, možda je sad trenutak da se destabilizuje vlasti”, zaključio je Varga.

Potreban je mir i dobri odnosi u regionu, ali i suoačavanje sa prošlošću, bez toga velikosrpska ideja i dalje će biti živa. To je neophodno, zaključuje Varga, kako bi region mogao ući u Evropsku uniju.

Sanja Ćosović, Radio Crne Gore

Boris Varga je novinar, publicista i nezavisni analitičar. Magistrirao je međunarodno novinarstvo na Lavovskom nacionalnom univerzitetu u Ukrajini i doktorirao savremene političke sisteme na Fakultetu političkih nauka u Beogradu. U novinarstvu i nauci bavi se uglavnom međunarodnim temama, uža specijalnost- tranzicija i demokratizacija bivših komunističkih republika.