UDRUŽENJE CRNOGORACA KOSOVA

Udruženje Crnogoraca Kosova uputilo je danas zahtjev predsjedniku Hašimu Tačiju i premijeru Aljbinu Kurtiju, za uređivanje formalno-pravnog položaja crnogorske zajednice na Kosovu.

“Od njih očekujemo da u skladu sa ustavnim ovlašćenjima, jedinstveno ili pojedinačno pristupe izradi ustavnog amadmana i isti što hitnije stave u skupštinsku proceduru radi njegovog konačnog razmatranja i usvajanja. Ujedno smo uputili zahtjeve svim parlamentarnim klubovima da se izjasne povodom naše inicijative kako bi nakon 12 godina napokon spoznali istinu ko je za, a ko protiv da Crnogorci postanu ustavna kategorija”, ističe se u saopštenju Udruženja Crnogoraca Kosova.

Za usvajanje ovakvog amandmana u Skupštini Kosova, potrebna je dupla dvotrećinska većina, odnosno dvotrećinski glasovi manjinske zajednice i najmanje dvije trećine glasova prisutnih poslanika.

“Premijeru Kurtiju, uputili smo i dodatne zahtjeve, da Vlada na čijem je čelu bez odlaganja započne sa punom implementacijom Strategije za integraciju i afirmaciju crnogorske zajednice na Kosovu, koja je usvojena 12.12.2016. godine i da na osnovu Zakona o službenim praznicima, Crnogorci zvanično dobiju svoj dan, kao i sve ostale zajednice na Kosovu.
Naše zahtjeve i očekivanja temeljimo na činjenicama da su Crnogorci tradicionalna zajednica na Kosovu što svjedoči istorija, monumetalni spomenici, etnološki muzej, republički statistički zavod, tačnije svi popisi stanovništva počev od 14. vijeka kada se popisivalo po religijskoj pripadnosti koristeći knjige rođenih, pa preko 1948. godine kada nas je na Kosovu živjelo 3,85 odsto, do 1991. godine kada nas je popisano svega 1,04 odsto. Naše bitisanje na ovim prostorima potvrđuju i raniji Ustavi dok Ustav iz 1974. godine prepoznaje tri konstitutivna naroda koji žive na teritoriji Kosova i to Albance, Srbe i Crnogorce. Sadašnji Ustav nije uzeo u obzir princip stečenog prava i crnogorsku zajednicu je izopštio iz najvećeg pravnog akta”, ističu u udruženju.

Kako se dodaje, usvajanjem Ustava Kosova, 9.04.2008. godine, crnogorska zajednica postala je manjina koja nema osnovna pravna polazišta za zaštitu posebnosti u okvirima kosovskog pravnog sistema.

“Što hitnija institucionalna zaštita crnogorskog etničkog bića kroz rješavanje našeg ustavno-pravnog položaja i adekvatne zastupljenosti u Skupštini Kosova, ustavna je i moralna obaveza institucije predsjednika, narodnih poslanika, Vlade Kosova, svih političkih spektara i civilnog društva bez obzira na etničku, vjersku i ideološku pripadnost. Naše ustavno prizanje ili ne priznanje biće važno mjerilo međunarodnim faktorima u ocjenjivanju ostvarenog napretka Kosova u poštovanju ljudskih prava”, navode u saopštenju koje je potpisao Slobodan M.Vujičić.