MALVERZACIJE PRILIKOM REORGANIZACIJE

Suđenje optuženima za malverzacije prilikom reorganizacije barske kompanije Primorka u stečaju počelo je u utorak u podgoričkom Višem sudu.

Suđenje će biti nastavljeno 25. februara.

Bivši direktor NLB-a Črtomir Mesarič kazao je da ne može da vjeruje da je nakon četrdesetogodišnje karijere bez greške doveden u situaciju da odgovara za vođstvo kriminalne grupe koja je budžet Crne Gore oštetila za oko 6,65 miliona eura, piše Pobjeda.

“Ne postoji nikakva kriminalna organizacija koju bih vodio. Neopravdanom optužnicom tužilaštva narušen je moj integritet i zdravstveno stanje”, rekao je Mesarič.

On je kazao da očekuje od suda da odbaci optužbe jer, kako je naveo, ne postoje argumenti protiv njega.

“Bio sam na najodgovornijim pozicijama, direktor Službe društvenog knjigovodstva u Sloveniji i predsjednik udruženja bankara u Crnoj Gori i sve ovo mi teško pada”, dodao je Mesarič.

Mesarič je kazao da je kredit kompaniji Krisma za kupovinu Primorka u stečaju iz Bara odobren samo jer je Vlada Crne Gore dala garancije.

On je istakao da su netačni navodi optužnice da je on odobrio kredit shodno kriminalom planu jer je kredite odobravala centrala Nove ljubljanske banke u Ljubljani koja je vlasnik NLB-a.

“Kredit je razmatrao kreditni odbor u Podgorici, a nakon toga je dokumentaciju provjeravao Odjek za rizike u Ljubljani. Ljubljana je odobrila kredit u vrijeme ekonomske krize kada su bili pooštreni uslovi za davanje kredita što znači da se radilo o dobrom projektu”, kazao je Mesarič.

On je naveo da ljudima iz Krisma grupe nije odobren kredit kada su ga tražili prvi put.

Kada su drugi put došli sa garancijom Vlade Crne Gore, prema riječima Mesariča, situacija se promijenila i kredit je odobren.

Mesarič je naveo da je tužilaštvo u istrazi zaboravilo da ustanovi da su NLB banka i Ljubljanska banka u projekat Primorka uložile mnogo više nego što iznose garancije Vlade Crne Gore.

“Dali smo 12 miliona eura kredita za garanciju od osam miliona eura. Mi smo bili glavni finansijer”, kazao je on.

Komentarušući dio optužnice u kojem se navodi da je kompanja Krisma umjesto da ulaže novac od kredita u oživljavanje Primorke, novčana sredstva koristila za pokrivanje svojih dugova, Mesarič je naveo da nije imao obavezu da operativno vodi proces realizacije kredita.

“Ne mogu da odgovaram za način na koji je Krisma rješavala probleme, to treba da pitate ljude iz te kompanije. Vlada je prihvatila ugovor o garanciji u iznosu od četiri miliona eura u ugovor o kreditiranju između NLB-a i Melgonije Primorke u iznosu od 14 miliona eura. Bez aktivnosti Vlade Crne Gore od kreditiranja Krismi ne bi bilo ništa”, rekao je Mesarič.

On je kazao da su službenici Vlade sarađivali sa bankarskim službenicima NLB-a u projektu davanja kredita Primorki.

“Interesantno je da je tužilaštvo u prvoj optužnici stavilo i ljude iz Vlade. U drugoj optužnici sam samo ja, njih nema”, rekao je Mesarič.

U iskazu koji je Mesarič dao u istrazi, a koji je pročitao sudija Dragoje Jović, navodi da je kreditni odbor odobravao kredite, a odluka je išla na provjeru i potvrđivanje u Ljubljanu, a što znači da ništa nije moglo biti skriveno.

“Ovaj predmet je rješavan uz poštovanje pravila i procedura NLB-a. Vidjeli smo mogućnost zarade kroz plasman u projekat Primorke. NLB ne bi odobrila kredit Krismi bez garancije Vlade jer te 2010. godine je Sloveniju već zahvatila svjetska ekonomska kriza i davanje kredita je bilo pooštreno. Nama je odobren taj kredit, što znači da projekat koji je ponuđen bio dobar”, pojasnio je Mesarič.

Interesovanje NLB-a za projekat Primorke se povećalo, kako je tvrdio Mesarič, kada im je saopštena mogućnost da se na zemljištu Meglonija Primorke može graditi stambeno poslovni prostor.

On je naveo da ne zna kako je Krisma vraćala kredite ali se sjeća da nije bila na listi problematičnih kompanija.
“U slučaju nevraćanja kredita uvijek postoji mogućnost da banka u toj kompaniji pokrene stečaj”, pojasnio je optuženi Mesarič.

On navodi da je 1. jula 2011. godine otišao u penziju i da ne zna šta se dalje dešavalo.

Osim Mesariča, optuženi su vlasnik grupe Krisma Nebojša Bošković, koji je privatizovao Primorku, direktorka Krisme trade Biljana Bošković, direktor Primorke Svetozar Marković, direktor Melgonija Primorke Vinko Marović i direktor Krisma motorsa Milenko Marković.

Tužilaštvo je Mesariča označilo kao organizatora kriminalne grupe i osobu koja je osmislila plan prema kojem je Primorka u stečaju odustala od reorganizacije, a novčana sredstva dobijena od državne pomoći i kredita NLB banke upotrijebila za otplatu kredita Krismi motors i Krismi trade.

0 comments

You must be logged in to post a comment.

  • Fokus na energetsku saradnju i nove investicije
    on 24/09/2026 at 20:22

    Saradnja sa Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), Francuskom i Ujedinjenim Arapskim Emiratima, kroz potpisane međudržavne sporazume, otvara značajan prostor za dalji razvoj energetskog sektora, saopštio je generalni direktor Elektroprivrede (EPCG), Zdravko Dragaš.

  • Si Đinping u Bijeloj kući: Kina i SAD moraju iskreno da sarađuju i mirno da koegzistiraju
    on 24/09/2026 at 20:16

    Kineski predsjednik Si Đinping izjavio je danas u Bijeloj kući da Kina i SAD nose istorijsku odgovornost za unapređivanje razvoja i napretka čovječanstva, da moraju iskreno da sarađuju i mirno da koegzistiraju.

  • Crna Gora u plavom povodom Svjetskog dana pomorstva
    on 24/09/2026 at 20:00

    Povodom Svjetskog dana pomorstva u Podgorici i Kotoru prepoznatljivi gradski objekti osvijetljeni su plavom bojom, čime se Crna Gora pridružuje globalnoj inicijativi Međunarodne pomorske organizacije (IMO). To je saopšteno iz Ministarstva pomorstva.

  • Nekoliko pacijentkinja hospitalizovano nakon primjene botulinskog toksina
    on 24/09/2026 at 19:40

    Nekoliko pacijentkinja zbrinuto je i hospitalizovano u Kliničkom centru Crne Gore (KCCG) nakon aplikacije botulinskog toksina, saopštili su iz te zdravstvene ustanove, navodeći da se osnovano sumnja da je korišćen neispravan i lažni preparat.

  • Sjutra kiša i pljuskovi sa grmljavinom
    on 24/09/2026 at 19:32

    U našoj zemlji sjutra nestabilno i svježije, povremeno kiša, pljuskovi i grmljavina, prolazno na udare jak vjetar. Temperatura do 23 stepena.

  • "Roditelji bijesni zbog odlaganja odluke Ustavnog suda"
    on 24/09/2026 at 19:22

    Iako su brojni zabrinuti roditelji, ali i cjelokupna javnost, danas očekivali odluku suda o ustavnosti obavezne vakcinacije kao uslova za boravak mališana u vrtićima, to se nije dogodilo. Ustavni sud odgodio je odlučivanje za utorak, jer je, kako navode, u međuvremenu dostavljena nova dokumentacija koju prije odluke moraju analizirati. Roditelji, koji osporavaju ovu mjeru, poručuju da će sjutra dostaviti svoje dokaze.

  • Sumnja na namjerno podmetanje požara u priobalju Skadarskog jezera
    on 24/09/2026 at 19:15

    Već nekoliko dana vatrogasci intervenišu u priobalnom dijelu Skadarskog jezera. Požari koji su aktivni ne ugrožavaju objekte i, kako su nam kazali vatrogasci, situacija na terenu je stabilna. Problem im pravi to što sada gori na nepristupačnom, močvarnom dijelu jezera.

  • Đurović pozvao opoziciju na završetak EU obaveza, Vuković tvrdi da je prekršen Ustav
    on 24/09/2026 at 19:02

    Poslanik Nove srpske demokratije Dejan Đurović ocijenio je da su dosadašnje inicijative DPS-a za smjenu predsjednika Skupštine Andrije Mandića završene bez uspjeha i pozvao opoziciju da se fokusira na završetak evropskih obaveza, dok poslanik DPS-a Ivan Vuković tvrdi da je tokom današnjih dešavanja u parlamentu prekršen Ustav i da je riječ o ozbiljnom političkom i institucionalnom problemu.

  • Hrvatska će izručiti Njemačkoj Ukrajinca osumnjičenog za napad na Sjeverni tok
    on 24/09/2026 at 18:59

    Sud u Puli je odlučio da Njemačkoj bude izručen ukrajinski državljanin Volodimir Žuravlov, koji je uhapšen zbog sumnje da je učestvovao u napadu na baltički naftovod Sjeverni tok, javili su danas hrvatski mediji.

  • Ćulafić: Zelena tranzicija razvojna šansa za Crnu Goru
    on 24/09/2026 at 18:21

    Ministar Damjan Ćulafić kazao je da bi zelena tranzicija u narednih pet godina mogla generisati najmanje milijardu eura investicione aktivnosti.