BOREL

Ako Brisel želi da Zapadni Balkan uspješno ide putem pomirenja i reformi, tom regionu mora ponuditi vjerodostojan postupak ulaska u članstvo EU koji će im dati dodatne blagodeti, ukazao je visoki predstavnik EU za spoljnu politiku i bezbjednost Žozep Borel.

U autorskoj analizi na portalu “Prodžekt sindikejt”, Borel je naveo i da EU mora ponovo da nauči jezik moći i da poima sebe kao geostrategijskog činioca na najvišoj ravni da ne bi bila gubitkih u nadmetanju sa Amerikom i Kinom.

U svijetu kojem sve više vladaju geopolitika i gruba sila, EU mora objediniti svoju snagu i političku volju da bi imala upliv na događaje i zato prevashodno mora djelatno štiti svoje interese u okruženju i tako Zapadnom Balkanu ponuditi članstvo u EU i nagrađivati napredak kandidata na tom putu, istakao je Borel.

Prema njegovim riječima “diplomatija ne može imati uspjeha ako nije podržana akcijama” i zato takođe nadomak granica Unije mora da se embargom na isporuke oružja očuva krhko primirje u Libiji, da se Iranu omogući da ima korist od potpunog sprovođenja sporazuma o zabrani proizvodnje nuklearnog oružja, dok mir između Izraela i Palestinaca treba tražiti kroz uzajamno prihvatljivo rješenje na temelju međunarodnog prava.

Borel je u napisu predočio i da EU mora ispuniti svoje obećanje o pomoći ako ne želi da područje Sahela u Africi potone u rasulo i pomanjkanje svake bezbjednosti.

Visoki zvaničnik EU to nije izričito rekao, ali je jasno bilo da u slučaju ogromnih problema susjedne Afrike cilja na nužnost da se jedino velikom pomoći Unije temeljito i dugoročnije preduprijedi novi talas ilegalne imigracije u Evropu.

Borel je podvukao da EU mora da se sučeli s djelovanjem tri najmoćnije sile u svijetu, SAD, Kine i Rusije, i predočivši da “problema Evrope nije pomanjkanje snaga, energije, već nemanje političke volje da se udruže njene snaga kako bi se zajamčila zbijenost i najviše moguće upražnjavao njen uticaj”.

On je posebno ukazao na nužnost da se djelatno diplomatija, pomoć i potezi vezani za bezbjednost prvenstveno usmjere na goruća pitanja u blizini granica Evrope i rekao da su Libija, Bliski istok, Iran i Sahel, kao i ugrađivanje Zapadnog Balkana u strukture EU, “primjeri u kojima države članice Unije moraju preuzeti svoje obaveze i odgovornosti”.

I, kako je stavio do znanja, “ako želimo da Zapadni Balkan uspješno ide putem pomirenja i reformi, moramo tom regionu ponuditi vjerodostojan postupak ulaska u članstvo EU koji će im dati dodatne blagodeti”.

Pored potrebe da se EU sučeli s krizama u neposrednom susjedstvu Evrope, nameću se i prvenstveni zadaci da Unija odredi novu strategiju za Afriku, a potom i da se “ozbiljno osmisli kako se uvjerljivo postaviti i sarađivati sa strategijskim nosiocima svjetske politike – Amerikom, Kinom i Rusijom”.

“Iako se oni razlikuju u mnogim vidovima, sva tri upražnjavaju tehniku povezivanja pregovora i upotrebe sile”, ocijenio je visoki predstavnik EU.

“Naš odgovor se mora razlikovati i imati nijanse, ali takođe mora biti jasan i odlučan u odbrani vrijednosti, interesa i međunarodnih načela iza kojih stoji Evropska unija”, naveo je.

Borel primjećuje da “EU mora ponovo naučiti jezik moći i sebe poimati kao geostrategijskog činioca na najvišoj ravni da ne bi bila gubitkih u nadmetanju sa Amerikom i Kinom”.