DAMJANOVIĆ OCIJENIO

Dijalog o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti između Vlade i Mitropolije crnogorsko-primorske (MCP) treba da bude ključni dio širokog društvenog i političkog dijaloga na koji premijer Duško Marković poziva društvene i političke aktere u Crnoj Gori, smatra nezavisni poslanik Aleksandar Damjanović.

Marković je početkom mjeseca uputio relevantnim političkim i društvenim činiocima poziv na dijalog o svim pitanjima koji će, kako je rekao, pomoći da se prevaziđu podjele i nađe zajednički imenitelj u interesu građana i evropske perspektive države.

Damjanović je, u odgovoru Markoviću, naveo da dijeli stavove o tome da članstvo Crne Gore u Evropskoj uniji, i proces pregovora o tom članstvu, prevazilaze dnevno-političke interese, kao i da je politički konsenzus i kompromis neophodan uslov stabilnosti i bezbjednosti zemlje, što je u interesu svih građana Crne Gore. 

„Dijeleći odgovornost, u mjeri našeg političkog uticaja, za situaciju u kojoj se danas nalazi naše društvo, pretpostavljam da se slažete oko ocjene da postoji evidentna institucionalna kriza u ključnim institucijama sistema, između ostalih, i u onim koje su direktno odgovorne za realizaciju demokratskog izbornog procesa po međunarodnim standardima“, naveo je Damjanović. 

O toj krizi, kako je kazao, najbolje govore činjenice da „u ovom trenutku imamo svojevrsno vd stanje u institucijama poput Ustavnog suda, Sudskog savjeta, Državnog tužilaštva, Državne izborne komisije i Agencije za sprečavanje korupcije“. 

Damjanović je podsjetio i na činjenicu da je izborna godina, a da nije usvojen novi izborni zakon koji bi uvažio, između ostalog, i preporuke i sugestije OEBS/ODIR-a, kao i da još ne postoji model, odnosno način kako bi se primijenilo i sprovelo izborno i prateće zakonodavstvo.

Jasno je, naglasio je on, da je način izlaska iz sadašnje institucionalne, političke, pa i društvene krize, širok, iskren, ozbiljan, sveobuhvatan dijalog i kompromis o tim, i svim drugim pitanjima i problemima koja opterećuju crnogorsko društvo.

„Uz sve navedene izazove i probleme, pred Crnom Gorom je trenutno najveći izazov zaustavljanje ozbiljnih društvenih podjela, kojih je u Crnoj Gori uvijek bilo, a koje su posljednjih mjeseci i nedjelja posebno produbljene usvajanjem Zakona o slobodi vjeroispovijesti“, istakao je Damjanović.

Prema njegovim riječima, te podjele, koje su posljedica, kako suštinskih odredbi Zakona koje su protivne brojnim ustavnim načelima, tako i načina na koji je tekla procedura predlaganja i usvajanja Zakona, bez širokog, inkluzivnog i sveobuhvatnog dijaloga, ugrožavaju, između ostalog, upravo i evropsku perspektivu države.

„Upravo dijalog oko rješavanja pitanja Zakona između Vlade i MCP i eparhija Srpske pravoslavne crkve (SPC) treba da bude neizostavni, ključni dio širokog društvenog i političkog dijaloga na koji pozivate društvene i političke aktere. Uvjeren sam da i sami sagledavate da je bez tog dijaloga, ili mimo njega, svaki drugi pokušaj dijaloga parcijalan, sa veoma ograničenim dometima i ciljevima“, smatra Damjanović. 

Prema njegovim riječima, svaki iskreni dijalog uključuje i objektivno sagledavanje problema o kojem treba razgovarati.

„A a uvjeren sam da zajednički sagledavamo da je usvajanje navedenog Zakona, upravo prouzrokovalo probleme, koji se reflektuju u nezadovoljstvu ogromnog broja građana, prije svega pravoslavne vjeroispovijesti, koji su zabrinuti zbog posljedica koje isti izaziva ili može da izazove“, dodao je Damjanović. 

On smatra da je, upravo zbog toga, neophodno da Vlada, kroz ozbiljan dijalog, uvaži primjedbe i sugestije koje su u više navrata iznijeli predstavnici MCP i eparhija SPC, kao predstavnika kanonske pravoslavne crkve u Crnoj Gori.

„A koje se odnose na potrebu definisanja onakvih zakonskih rješenja koja će voditi pomirenju, prije svega unutar državotvornog naroda Crne Gore, kao i cjelokupnog crnogorskog društva, a ne kao što je to sada slučaj, stvaranjem novih raskola i produbljivanjem podjela u Crnoj Gori“, kazao je Damjanović.

On je rekao da želi da vjeruje da u Vladi, ali i među ostalim političkim i društvenim činiocima, postoje kapaciteti da se rješavanju kako navedenih problema, tako i brojnih drugih otvorenih pitanja, pristupi sa maksimalnim međusobnim uvažavanjem i spremnošću na kompromis.