BEŠLIN ZA RCG

Istorijski posmatrano Ustav Crnogorske pravoslavne crkve (CPC) i Ustav Kraljevine Crne Gore, ali i izvori iz Carigradske i Moskovske patrijašije, svjedoče da je u našoj državi postojala autokefalna crnogorska crkva, kazao je u intervjuu za Radio Crne Gore istoričar, Milivoj Bešlin. Dodaje da se i u Odluci o ujedinjenju crnogorska autokefalna crkva pominje kao subjekt koji će od 1920. činiti dio Srpske pravoslavne crkve.

“Dakle, apsolutno, istorijski posmatrano, nema spora da je Crna Gora imala autokefalnu crkvu i sve drugo što potencira njeno negiranje je istorijski falsifikat sa jasnom intencijom da se postignu nekakvi političko-ideološki ciljevi u savremenosti”, kazao je Bešlin.

Intencija Srpske pravoslavne crkve je i očuvanje monopola u Crnoj Gori, smatra Bešlin.

“SPC želi da bude jedina pravoslavna crkva u Crnoj Gori i da ima imunitet nad ustavno-pravnim poretkom države Crne Gore. Želja im je da sebe stave iznad zakona i to Mitropolija crnogorsko-primorska ne krije, to dokazuju i izjave mitropolita Amfilohija koji je u više navrata kazao da je crkva starija od države što je jedna tragikomična situacija”, dodao je Bešlin.

Objašnjavajući da je riječ o crkvi srpskog naroda i crkvi kao instituciji države Srbije, Bešlin smatra da “ako o tim stvarima govorimo otvoreno predstavnici Srpske pravoslavne crkve ne obraćaju se Crnogorcima, a ako im se i obrate onda je to posredno kroz uvrede, od toga, citiram velikodostojnike SPC, da je to nepostojeća nacija i kopile komunizma. Oni su time redukovali sebe kao poglavare samo dijela pravoslavnog naroda u Crnoj Gori i predstavljaju se kao institucija Srbije”.

SPC posljednja noga u vratima velikosrpskog projekta

Bešlin za Radio Crne Gore dodaje da je bitno uočiti model manipulacije Srpske pravoslavne crkve i da se o tome mora razgovarati na racionalan način. Pojašnjava da, osim što ne predstavlja sve pravoslavne vjernike u Crnoj Gori, Srpska pravoslavna crkva ne priznaje i ne prihvata crnogorske institucije i u tom smislu, prema njegovim riječima, SPC je posljednja noga u vratima velikosrpskog projekta.

„Iako je Srbija u ratovima devedesetih poražena- idejno nikada nije odustala od velikosrpske ideje i upravo po načinu ideološkog i političkog djelovanja i arondacije eparhija Srpske pravoslavne crkve vidite da je SPC posljednji čuvar vatre velikosrpskog projekta“, kazao je Bešlin.

SPC koristi Zakon da izvrši politički udar na Crnu Goru

Govoreći uporedno o zakonima koji uređuju vjerske slobode kod nas i u regionu Bešlin za Radio Crne Gore ističe kao relevantnu činjenicu da je Venecijanska komisija dala pozitivnu ocjenu. Politički i ideološki vođena Srpska pravoslavna crkva, smatra Bešlin, Zakon o slobodi vjeroispovijesti, koristi kao povod da uzdrma i izvrši pritisak i politički udar na Crnu Goru.

Cetinjski manastir duhovna vertikala Crne Gore i Crnogoraca

Smatra da se vjerski objekti koji su i kulturna baština Crne Gore ne mogu svesti pod SPC.

„Šta je Cetinjski manastir? Kako njega možete da svedete na Srpsku pravoslavnu crkvu srpskog naroda u Crnoj Gori, a da ga izuzmete od onoga što je kontekst crnogorske istorije i kulture? Ja teško mogu da zamislim.. znate.. to bi bio jedan dobar povod da se ovaj Zakon donese… teško da mogu da zamislim veću sramotu u Crnoj Gori od one koja se dešavala devedesetih kada je mitropolit Amfilohije u Cetinjski manastir dovodio ratnog zločinca Arkana da čuva Cetinjski manastir od Cetinjana i Crnogoraca. E, znate, to je nivo sramote za Crnu Goru sa kojom će ona sad morati da se suoči. I sada SPC pokušava da taj manastir u kojem je rođena moderna Crna Gora oduzima Crnoj Gori kao državi i Crnogorcima kao narodu i da ga monopoliše i zadrži za sebe“, kazao je.

Cetinjski manastir i brojni drugi vjerski objekti moraju biti spomenici kulture Crne Gore, ustvrdio je Bešlin i kategorično dodao da, ma šta god pisalo, Cetinjski manastir je mjesto rođenja moderne države Crne Gore i on će uvijek biti spomenik crnogorske istorije i kulture.

Optimističan je Bešlin da je državni, kulturni i nacionalni identitet u Crnoj Gori danas dovoljno snažan i da su crnogorske institucije dovoljno stabilne te da je demokratsko društvo dovoljno zrelo da na pritiske iz Srbije pruži adekvatan otpor.

Bešlin se osvrnuo i na ulogu medija.

„Mediji moraju pokazati građanima o kakvim zakonskim rješenjima je riječ, moraju pokazati da se ne radi ni o kakvoj represiji ili nasilju i da nema govora o otimanju imovine.. Mediji se moraju odgovorno ponašati i pokazati da Zakon o slobodi vjeroispovijesti pokušava da na pravni način uredi vlasništvo vjerske imovine i ispravi jednu nepravilnost koja se, zaista, u kontinuitetu dešavala”, zaključio je Bešlin.

Radio Crne Gore, Sanja Ćosović