BISERKO OCJENJUJE

Posljednja dešavanja u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti pokušaj su da se Crna Gora vrati u državni okvir sa Srbijom, kazala je predsjednica Helsinškog odbora za ljudska prava u Srbiji Sonja Biserko u intervjuu za Radio Crne Gore. Ističe da srpske elite nikada nijesu prežalile odlazak Crne Gore i dodala da nijesu svijesne da je ponašanje Beograda otjeralo sve susjede.

„Takvo postupanje Srbije doprinjelo emancipaciji njenih susjeda i u tom smislu ovo je nepovratan proces, ovo je završnica koja će dodatno osnažiti Crnu Goru  i Crnogorce“, kazala je Biserko.

Srbija se, smatra Biserko, još nije pomirila sa međunarodno priznatim granicama na Balkanu i nastavlja sa politikom destabilizacije susjeda.

„Ono što je problem- jeste da je Balkan kao regija vrlo fragilna, a  njene države su nekonsolidovane i to služi Srbiji da vrlo lako destabilizuje region preko srpske manjine ili zajednice u susjednim državama. Destabilizujući region, Beograd ne obrća pažnju na situaciju  i zapostavlja  razvoj u Srbiji. Srbija se još nalazi na projektu o ujedinjenju svih srpskih etničkih teritorija“, istakla je Biserko.

Biserko u razgovoru za Radio Crne Gore objašnjava da je Srpska pravoslavna crkva jedina institucija koja djeluje prekogranično i to legitimno i glavni je nosilac projekta homogenizacije i integracije srpskog procesa.

EU i NATO garancija normalizacije odnosa u regionu

„S tim u vezi nepromišljeno je da Evropska unija odlaže priključenje država našeg regiona upravo iz razloga što je ovaj region podložan različitim uticajima i konfrontaciji više aktera, Rusije- Amerike- Evropske unije.  I ta konfronatacija je razlog da se region okupi ispod jednog kišobrana, a to je, po mom mišljenju, Evropska unija i NATO, jer se ovaj prostor jedino tada može razvijati. To garantuje spuštanje tenzija i okvir je za normalizaciju odnosa. Čudno je to da pojedine političke elite toga nijesu svijesne“,  istakla je Biserko.

Aktuelna dešavanja povodom Zakona o slobodi vjeroispovijesti, kategorično će Biserko, nije vjersko već političko pitanje koje je poslužilo da se pokrene kampanja protiv Crne Gore.

„Srbija je propustila da napravi bilans svojih ratnih pohoda i politike Slobodana Miloševića, koja je, nažalost, nakon 2000. godine nastavljena drugim sredstvima. I kao što se vidi sada na slučaju Crne Gore svi akteri u Srbiji uključeni su u kampanju protiv Crne Gore. Vrlo malo je ljudi koji su na drugoj strani“- dodala je Biserko.

Srbija podložna uticaju Srbije

Biserko smatra da je Srbija podložna uticaju Rusije koja preko Srbije, prije svega, vrši opstrukciju razvoja balkanskih zemalja.

„Rusija se suprostavlja prodoru Evropske unije  i na neki način očitava njenu slabost u ovoj fazi. Rusiji je u interesu rasturanje te zajednice kao i NATO-a. Srbija u tome učestvuje dobrovoljno. Srbija je u tome, prije svega, instrument Rusije. Važan je predstojeći Samit u Zagrebu kada će biti jasnija politika proširenja Evropske unije“, istakla je predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji.

Vrlo je upitno kada će se Srbija suočiti sa prošlošću

Srpske elite su ratnih devedesetih profitirale i iz toga izgradile karijeru, kazala je predsjednica Helsinškog odbora u Srbiji i dodala da i dalje opstaju na toj matrici  te da nema naznaka da su spremne da odustanu od toga

„Vrlo je upitno kada će se Srbija suočiti sa prošlošću. Neizvjesno je kako će se Srbija razvijati i ponašati. Nedostaje nova elita, sposobna da istakne taj narativ i ono što se dešavalo devedesetih. Sve dok se to ne desi Srbija je bez pretpostavke da se modernizuje i uklopi u tokove koji su sada relevantni“, zaključila je Biserko.

Žarko Božović, Radio Crne Gore