BANKA HRANE

Ekstremno bogatstvo manjine i siromaštvo većine urušavaju srednji sloj stanovnika, a samim tim i temelje na kojim počiva društveni razvoj i stabilnost države Crne Gore. Nemamo strategiju za borbu protiv siromaštva kao najvažniji dokument države i ne vidimo postojanje političke volje kod Vlade da se zaštite ljudi, koji se na žalost ubrzano približavaju zoni siromaštva”, upozoravaju u Banci hrane podjećajući na Svjetski dan socijalne pravde, 20. februar.

Kako ističu, ovo je datum koji treba da podsjeti na potrebu za rješavanjem pitanja poput siromaštva, ekonomske nejednakosti, socijalne isključenosti i nezaposlenosti. Izostaje ozbiljna rasprava u javnosti za problem broj jedan koji je prepoznat u Održivim ciljevima razvoja UN-a do 2030, a to je siromaštvo.

“Razmjere problema siromaštva i isključenosti iz društva, značajano su veće nego što to oslikava zvanična statistika. I to je očigledno svima. Dešavaju se gotovo nevjerovatne stvari, pa i to da su za nepun euro povećane penzije. Penzioneri svoja primanja uglavnom koriste za kupovinu ljekova i privatne preglede kod ljekara, što je nedopustivo za zemlju socijalne pravde, kakvom se po Ustavu predstavljamo. Vlada u svojim strateškim dokumentima, čak predviđa i pad realnih zarada od 0,2 odsto za period 2020-2022. Godinama unazad, socijalna pomoć je nedovoljna za goli biološki opstanak porodice”, upozoravaju u ovoj nevladinoj organizaciji.

Kako se dodaje u saopštenu, zaštita mališana koji žive u siromaštvu je tema koja se zaobilazi.

“Mnogo ljudi radi van Crne Gore i koristi mogućnost da bez vize boravi tri mjeseca, kako bi zaradili za egzistenciju porodice. Čemu se možemo nadati kada dođe do liberalizije zapošljavanja u zemljama EU, brine li nadležne? Biro rada preuzima sve moguće radnje da smanji broj evidentiranih nezaposlenih, da bi imao poželjan statistički podatak, ali ne i da bi ljude zaposlio, što je jedan od načina za umanjenje siromaštva. Zvaničnu prisječnu plata od 510 eura prima zanemarljiv broj zaposlenih što je apsurd”, zaključuju u saopštenju.

Najveći broj ljudi, kako kažu u Banci hrane, prima platu od oko 250 do 300 eura mjesečno, a osigurani su na minimalac.

“Problem smanjenja rizika od siromaštva je povezan je s pitanjem nejednakosti u raspodjeli dohotka. Nejednakost u bogatstvu može se ograničiti dobrom poreskom politikom. Kvalitetne socijalne usluge ključne su za borbu protiv sve veće nejednakosti mogućnosti. Ovo je samo mali prikaz teškoća sa kojima se ljudi u Crnoj Gori suočava i ne govori u prilog državi socijalne pravde”, poručuju u Banci hrane.