ĐUKANOVIĆ U ŽENEVI

Zbog zakona o slobodi vjeroispovijesti Crna Gora se suočava sa višestrukim udarima, iznutra i izvana, kroz otvorenu spregu crkve s nacionalističkim vansistemskim djelovanjem, usmjerenim na urušavanje pravnog poretka i negiranje građanskog i multietničkog karaktera crnogorske države, kazao je predsjednik Crne Gore Milo Đukanović u Ženevi.

U svom obraćanju na 43. sesiji Savjeta za ljudska prava koja se održava u Palati nacija Đukanović je ukazao na situaciju u Crnoj Gori nakon usvajanja Zakna o slobodi vjeroispovijesti. On je kazao da se tim Zakonom na liberalan način, u skladu sa najsavremenijim legislativnim standardima, učvrćuje sloboda vjeroispovjesti, uređuje pravni položaj vjerskih zajednica i garantuje ustavni princip odvojenosti crkve od države.

On je ponovio da je postupak izrade zakona trajao 5 godina, uz inkluzivan dijalog sa svim zainteresovanim stranama, uključujući sve vjerske zajednice u zemlji i relevantne međunarodne organizacije, u prvom redu Venecijansku komisiju čije su preporuke u potpunosti prihvaćene.

Đukanović je ponovio da je ovim zakonom zamijenjen onaj iz 1977. godine iz perioda komunističke Jugoslavije.

“Međutim, već u pripremi, a posebno nakon njegovog usvajanja Crna Gora se suočila sa optužbama od strane samo jedne vjerske zajednice, i sa brutalnom medijskom kampanjom dominantno iz bližeg okruženja, s vještim manipulacijama i pokušajima da se država optuži da namjerava da otima crkvenu imovinu i mijenja njihovu viševjekovnu namjenu. Uz to, u međunarodnim forumima, uključujući i ovaj dom, mogle su se čuti optužbe da Crna Gora sprovodi politiku diskriminacije i krši vjerske slobode”, kazao je Đukanović.

On je u Savjetu za ljudska prava, potvrdio da je usvajanjem ovog zakona Crna Gora potvrdila da je građanska država, multietnička demokratija i društvo koje želi da kroz reforme i modernizaciju bude sastavni dio savremene evropske civilizacije.

“Zbog toga se suočavamo sa višestrukim udarima, iznutra i izvana, kroz otvorenu spregu crkve s nacionalističkim vansistemskim djelovanjem, usmjerenim na urušavanje pravnog poretka i negiranje građanskog i multietničkog karaktera crnogorske države, što bi u krajnjem značilo povratak na srednjovjekovni sistem u kojem je crkva bila iznad države i građana”, kazao je Đukanović.

On je istakao da stabilnost naše zemlje nije ugrožena.

“Crna Gora će, kao i 2006. kada je demokratskim referendumom, što nije baš uobičajeno na Balkanu, obnovila državu, i ovo unutrašnje pitanje riješiti na miran način, i tako odbraniti koncept u kojem svi građani, i sve vjerske zajednice, imaju ista prava i ravnopravan položaj. Ovim mi činimo dobro ne samo za sebe i svoje građane, već šire potvrđujemo da je koncept građanske, multietničke demokratije na Zapadnom Balkanu moguć i održiv; da je jedini garant stabilnosti ovog ranjivog regiona. Jednako tako, ukazujemo koliko je opasno prenebregavati realnost, igrati se osjećanjima vjernika i biti objekat ili oruđe u realizaciji opasnih velikodržavnih projekata, što bi sve zajedno trebalo da nas zabrinjava”, kazao je predsjednik Crne Gore.

On je zaključio da Crna Gora ostaje opredijeljena da dalje izgrađuje svoj kredibilitet poštovaoca i zaštitnika ljudskih prava.

“Vjerujem da ćemo time na najbolji način zadobiti vaše povjerenje i podršku za kandidaturu za članstvo u Savjetu za period 2022-2024”, zaključio je Đukanović u svom govoru pred Savjetom za ljudska prava u Ženevi.

On je dodao i da je Crna Gora posvećena univerzalnim vrijednostima na kojima počivaju moderne demokratije.

“Naša kontinuirana politika da budemo akter mira i bezbjednosti i saradnje u regionu, i kao lider u procesu evropskih integracija promoter najviših evropskih vrijednosti, proizilazi iz viševjekovne tradicije njegovanja multikulturalnosti i suživota”, kazao je predsjendik Crne Gore.

Đukanović je dodao da Crna Gora kontinirano djeluje u pravcu zaštite, unapređenja i ispunjavanja ljudskih prava.

“To čini, između ostalog, kao zemlja koja redovno izvještava ugovorna tijela, otvoreno sarađuje sa sistemom specijalnih procedura, jača djelotvornost Opšteg periodičnog pregleda, osnažuje inkluzivnost i saradnju sa civilnim društvom i međunarodnim partnerima”, kazao je Đukanović.

Pored intenzivnog rada na normativnom aspektu i snaženju demokratskih institucija, Đukavović je ukazao i da se u Crnoj Gori radi na utvrđivanju okvira za praćenje napretka.

“Zbog toga izuzetno cijenimo podršku Kancelarije, kroz koju Crna Gora kao pilot zemlja razvija novi mehanizam. U tom kontekstu, zahvaljujem komesarki Bašele na upućivanju eksperta u Crnu Goru”, kazao je.

Predsjendik je poručio i da su vladavina prava i temeljne slobode prioritet pregovaračkog procesa Crne Gore za punopravno članstvo u Evropskoj uniji, što, kako je kazao, zajedno čini da napredak, usvajanje i primjena najviših standarda ima apsolutan nacionalni prioritet.

“Ne tako rijetko, inovativna dostignuća na nacionalnom planu dobijala su međunarodna priznanja i postajali modeli zaštite pogodni za primjenu u drugim zemljama, naročito u oblasti prava djeteta. Ipak, jasno prepoznajemo izazove koji traže odlučniji angažman. Tu prije svega mislim na pitanja rodne ravnopravnosti i ženskih prava; unapređenje položaja osoba sa invaliditetom; dalju inkluziju romske populacije; povećanje djelotvornosti nacionalnog odgovora na trgovinu ljudima; i unapređenje medijskih sloboda i zaštitu novinara, gdje smo fokusirani na: finalizaciju paketa medijskih zakona usaglašenih sa najvišim evropskim standardima; kreiranje transparentnih i ravnopravnih modela podrške finansijskoj održivosti nezavisnih medija; i stvaranje ambijenta nulte tolerancije na nasilje prema novinarima. Uporedo, radimo na snaženju ekonomije i životnog standarda, vodeći se i ciljevima Agende 2030. i vjerujući da je održivi razvoj preduslov pouzdanog mira”, kazao je Đukanović u Ženevi.