BILČIK PORUČIO

Svi relevantni akteri u Crnoj Gori koji su privrženi evropskoj perspektivi države treba naporno da rade i dijalogom riješe sva otvorena pitanja, poručio je poslanik Evropskog parlamenta (EP), Vladimir Bilčik i pozvao sve koji bojkotuju javne institucije da učestvuju u njihovom radu.

Bilčik je, na konferenciji za novinare nakon završenog sastanka Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje, kazao da dijalog mora da bude u crnogorskim institucijama, a ne na ulici.

On je pozvao svakog u Crnoj Gori ko je privržen evropskoj perspektivi države da naporno radi i da dijalog bude način dolaženja do rješenja.

„Itekako smo svjesni i istakli smo da postoje otvorena pitanja na kojima treba dalje da se radi. Neki procesi bi trebalo u većoj mjeri da se zasnivaju na dijalogu“, istakao je Bilčik.

On je pozvao sve koji su do sada bojkotovali javne institucije da razmotre taj svoj pristup i učestvuju u njihovom radu.

„Ne mislim tu samo na parlament, već na sve druge javne institucije, pojasnio je Bilčik.

Kako je naglasio, važno je da svi učestvuju u izborima i postupku donošenja odluka.

Prema riječima Bilčika, postoji saglasnost da je pitanje vjerskih zajednica nešto što je u isključivoj nadležnosti države, ali taj postupak mora da se vodi u skladu sa svim međunarodnim i drugim relevantnim standardima u oblasti ljudskih prava.

„Dijalog je način nalaženja rješenja u tom sporu i predlažemo da se u duhu dijaloga nastavi rad na tim pitanjima“, kazao je Bilčik.

Na pitanje da li je Brisel dobio pozive od opozicije da se uključi u dijalog o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, on je odgovorio da se mogu uključiti, ali jedino na poziv svih relevantnih aktera u Crnoj Gori.

„Ne možemo doći na poziv samo jednog dijela političkog spektruma. Jesmo spremni da pomognemo, ali kada se uključimo naše djelovanje uglavnom je vezano za sami postupak i procedure i pokušavamo da kreiramo prostor za razgovor i približavanje dvije strane“, obajsnio je Bilčik.

Kako je naveo, nikada nemaju cilj da nametnu neka rješenja, već da podstaknu dijalog.

Na pitanje na koji način EP može da pomogne Crnoj Gori u rješavanju institucionalne krize i da li to može da utiče na proces pristupanja države EU, Bilčik je odgovorio da je osnovni uslov za pristupanje Uniji funkcionalna i živa demokratija.

Takva demokratija, kako je dodao, zavisi od istih takvih institucija, funkcionalnih i živih, i to je nešto što je u rukama zemalja koje imaju status kandidata.

„Na samoj zemlji je da nađe najbolji način da postigne taj cilj, a osnovni zadatak javnih institucija je da obezbijede dobro uspostavljen sistem pravosuđa, slobodne medije i zaštitu ljudskih prava“, naveo je Bilčik.

EP, kako je istakao, spreman je da pomogne u tom procesu i ponudi savjete.

„Već smo bili u prilici da nas neke zemlje kandidati zamole za takvu vrstu pomoći i da učinimo šta možemo da se razvije politička kultura u paralementu i drugim javnim institucijama“, rekao je Bličik.

On je objasnio da za tu svrhu imaju različite mehanizme koji mogu da se aktiviraju i u Crnoj Gori, ali ukoliko to zatraži država.

Iskoristiti novu metodologiju pregovaranja sa EU

Govoreći o novoj metodologiji pregovaranja sa EU, Bilčik je naveo da su svjesni da je Crna Gora predvodnik u integracionom procesu i da se nada se da će novu metodologiju iskoristiti da taj proces bude intenzivniji.

On je kazao da se nada da će nova metodologija pregovaranja sa Evropskom unijom (EU) pomoći da zemlje koje su u tom procesu ulažu više napora i ostvaruju veći napredak.

„Tu mislim na cijeli region. Nadamo se da će se vidjeti više rezultata i da će postepeno ti procesi biti sve brži.

Bilčik je pohvalio Crnu Goru zbog apsolutne usklađenosti njene politike sa vanjskom politikom EU, prije svega sa zajedničkom vanjskom i bezbjednosnom politikom.

„Nadam se da ćemo u naredne četiri i po godine imati jednaku usaglašenost u drugim oblastima“, naveo je on.

Čitavo društvo da učestvuje u rješavanju problema

Predsjednik Skupštine Ivan Brajović kazao je da očekuje da Crna Gora ove godine otvori poglavlje 8 – Konkurencija, zatvori više poglavlja i dobije završna mjerila za poglavlja 23 i 24.

Kako je naveo, imaju optimistična očekivanja od ove godine, i kada je u pitanju predsjedavanje Hrvatske EU, kao i u drugom dijelu godine kada predsjedavanje preuzima Njemačka.

„Smatram da je najveća pomoć poslanika EP upravo ono što su uradili, odnosno što su ponašanjem i stavovima očuvali priču o proširenju. Nažalost, 2019. godina je propuštena godina što se tiče napretka u procesu proširenja, za čitav region“, rekao je Brajović.

Kako je naveo, Crna Gora, svidjelo se to nekom ili ne, regionalni je lider kada je u pitanju proces evropske integracije.

„Mi naše stvari rješavamo sami, a uvijek je dobrodošlo da imamo otvorenu komunikaciju sa svim evropskim partnerima“, kazao je Brajović i dodao da je Parlamentarni odbor za stabilizaciju i pridruživanje sjajan forum saradnje.

Kako je dodao, sa poslanicima EP razgovarali su i o aktuelnoj temi, Zakonu o slobodi vjeroispovijesti.

Brajović je naveo da se o tome može čuti ogroman broj manipulacija i u Crnoj Gori, ali i van nje.

Upitan kako komentariše mogućnost da Brisel bude neka vrsta medijatora u dijalogu o Zakonu o slobodi vjeroispovijesti, on je kazao da je Crna Gora spremna da razgovara o svim otvorenim pitanjima i da ih rješava sama.

„Mi smo za to da čitavo crnogorsko društvo učestvuje u rješavanju problema. Crna Gora je spremna i sposobna da implementira sve svoje zakone koji treba da važe jednako za sve“, naglasio je Brajović.

Kako je naveo, ne postoji mogućnost da funkcioniše država u državi i da neko bude izuzet od primjene zakona.

„Te svetinje, o kojima se priča, nalaze se u Crnoj Gori, gradili su ih preci svih nas u Crnoj Gori i ne možemo da otimamo nešto što je naše“, rekao je Brajović.

Upitan šta očekuje od dijaloga koji je inicirala Vlada, Brajović je naveo da smatra da je to odgovoran čin i da može da da dobre rezultate.