LOJPUR

Profesor na Ekonomskog fakulteta UCG i pregovarač za poglavlja 10, 25 i 26 Anđelko Lojpur kaže da se, imajući u vidu predloge koji čine okosnicu novog metodološkog okvira za vođenje pregovora sa EU, nameće zaključak da je ovo istinska prilika da se proces učini djelotvornijim i da se znatno ubrza, a što bi u konačnom značilo kraći tok pregovora i brži prijem Crne Gore u EU.

“Za razliku od ranijeg pristupa, kao bitna novina u pogledu odgovornosti za uspjeh procesa naglašeno je povjerenje. Dakle, kako bi proces pristupanja povratio vjerodostojnost obje starne i ispunio puni potencijal, potrebno je da počiva na čvrstom povjerenju, uzajamnom vjerovanju i jasnijoj posvećenosti obje strane”, kaže Lojpur.

U funkciji potpunijeg razumijevanja toka pregovaračkog procesa između EU i Crne Gore, Lojpur kaže da treba imati u vidu čitav period u kome je započet i kako se odvijao evropski put Crne Gore, počevši od 21. maja 2006. godine, te 29. juna 2012, godine kada su pregovori zvanično započeti.

“To je u početnoj fazi bio period postupnog oporavka od globalne ekonomske krize što je u konačnom oslabilo ekonomsku moć pojedinih članica EU, neke su bankrotirale kao što je bio slučaj sa Grčkom; zatim, to su bile godine kada su čelnici vlada i šefovi država zaključili da nisu ispunjeni strateški ciljevi iz tzv. Lisabonske agende prema kojima je EU trebalo da postane najkonkurentnija i najdinamičnija ekonomija svijeta, pa je izlaz pronađen u novom strateškom dokumentu ‘Evropa 2020’ i dr”, kazao je Lojpur.

Istovremeno su se, kako dodaje, na globalnoj geopolitčkoj ravni dešavali radikalni pomaci sa pojavom novih ekonomski moćnih država poput Kine i Indije.

“EU je bila suočena sa nizom poteškoća koje su ozbiljno skrnavile njenu ideju vodilju i otežavale ciljeve zbog kojih je osnovana. Situaciju je dodatno otežala najava Velike Britanije o izlasku iz EU, (što se konačno i obistinilo), zatim promjena političke ravnoteže koja je na izborima za evropski parlament dovela do jačanja desnice, te vidnim neslaganjem Francuske u pogledu proširenja iza čega je u pozadini stajalo nezadovoljstvo zbog jačanja njemačke moći i uticaja. Sve navedeno je upućivalo na to da EU boluje od pomanjkanja liderstva i ne slaganja oko ključnih pitanja uključujući i proces proširenja novim članicama”, kazao je Lojpur za Dnevne novine.

On ocjenjuje da su sadržajem spomenutog dokumenta u funkciji davanja nove energije i poboljšanja djelotvornosti obuhvaćena četiri bitna aspekta procesa u narednom periodu iskazani u formi zahtjeva: a) više vjerodostojnosti; b) snažnije političko upravljanje, c) dinamičniji proces, i d) predvidljivost, pozitivna i negativna uslovljenost.

“U tom smislu već i površan uvid u predložena rješenja upućuje na zaključak da se radi o novom početku, bolje reći ovo je istinska prilika da se uoči i na valjan način ocijeni napredak zemlje kandidata, kako po pojedinim poglavljima, tako i cjelini. Jedna od ključnih postavki je da se ovaj put u prvi plan ističe da je riječ o „čvrstim, na zaslugama zasnovanim izgledima za ponopravno članstvo Zapadnog Balkana u EU koji su istovremeno u sopstvenom političkom, bezbjednosnom i ekonomskom interesu same EU”, te da je zadržavanje i unapređenje politike proširenja nezamenjivo za kredibilitet EU, njen uspjeh i uticaj u regionu i izvan njega”, kazao je Lojpur.