Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1824. rođen je češki kompozitor, dirigent i pijanista Bedžih Smetana, čije djelo predstavlja uspješnu sintezu folklornog i umjetnički dotjeranog muzičkog izraza. Utemeljitelj je češkog nacionalnog izraza u muzici i osnivač češke opere. Poznata djela Bedžiha Smetane: opere “Prodana nevjesta”, “Dalibor”, “Libuša”, “Poljubac”, ciklus simfonijskih poema “Moja domovina”, gudački kvartet “Iz mog života”.

1837 – Srpski knez Miloš Obrenović uputio je ultimatum Njegošu, tražeći od crnogorskog vladike da postane turski vazal dobrovoljno, ili će u suprotnom na to biti prisiljen ratom. Srpski knez je istakao da je primio ferman od sultana kojim mu je bilo naređeno da u cilju pokoravanja Crne Gore može, pored svoje, upotrijebiti i Portinu vojsku. U odgovoru, Njegoš je upozorio kneza Miloša da se Crna Gora nalazi pod zaštitom Rusije, te da je takva odluka Porte prenagljena.

1917 – Tokom februarske revolucije u Rusiji, abdicirao je car Nikolaj II i formirana  je privremena vlada Georgija Ljvova. Car je potom zajedno s porodicom interniran, prvo u Carsko selo, a nakon što mu je Engleska uskratila azil, u Tobolsk. Kada je izbila Oktobarska revolucija carska porodica je premještena u Jekaterinburg, gdje je 1918. pogubljena.

1919 – U Moskvi je održan osnivački kongres Komunističke internacionale (Kominterna) kojem su prisustvovala 52 delegata iz 30 zemalja. Kominterna je odigrala značajnu ulogu u odbrani Sovjetskog Saveza, prve socijalističke zemlje, a mnogim partijama i pokretima pružila je ideološku, političku i materijalnu pomoć, da bi se u Staljinovo vrijeme pretvorila u centralističku organizaciju čije su članice bile obavezne da slijede Staljinovu liniju.

1920 –  Danilo II, dotadašnji crnogorski princ, sin kralja Nikole, kao «kralj i gospodar Crne Gore», dan nakon očeve smrti, čiju je titulu preuzeo, imenovao je svoju prvu vladu. To je u stvari bila stara vlada Jovana Plamenca, koja je zbog proceduralnih razloga momentom kraljeve smrti podnijela ostavku.

1931 – Rođen je ruski državnik Mihail Sergejevič Gorbačov, posljednji predsjednik Sovjetskog Saveza, koji je poslije preuzimanja vlasti 1985. otpočeo proces liberalnih reformi, poznatih kao «glasnost» i «perestrojka». Okončao je razdoblje «hladnog rata» sa Zapadom i doprinio slomu komunizma u zemljama istočne Evrope.

1951 – Na Cetinju je osnovano Udruženje dramskih umjetnika Crne Gore. U namjeri da afirmiše dramsko stvaralaštvo, udruženje je ustanovilo dvije godišnje nagrade, kao i Veliku povelju udruženja – priznanje za životno djelo.

2006 – U Skupštini Crne Gore, sa 68 poslaničkih glasova, usvojena je odluka o raspisivanju referenduma o državnom statusu Crne Gore. Usvajanjem odluke da referendum bude održan u nedjelju 21. maja, okončani su dvomjesečni pregovori suverenističkog i unionističkog bloka uz posredovanje međunarodne zajednice, a početne najave o bojkotu i nepomirljivi stavovi, pretočeni su u konsenzus o pravilima, pitanju i datumu.

2006 – U cilju okončanja  nuklearne izolacije Indije i podsticanja globalnih napora u ograničavanju atomskog naoružanja, Indija i Sjedinjene Američke Države postigle su istorijski sporazum o civilnoj nuklearnoj saradnji.

2008 – Iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad posjetio je Irak. Ahmadinedžad je prvi iranski predsjednik koji je posjetio Irak od 1980, kada je Sadam Husein pokrenuo osmogodišnji rat protiv Irana u kojem je poginulo oko milion ljudi.

2010 – Španska policija uhapsila je u mjestu Altea na istoku zemlje Nikšićanina Veselina Batka Vlahovića – poznatog kao „monstrum s Grbavice“, za kojim je bila raspisana međunarodna potjernica za genocid nad civilnim stanovništvom tokom rata u Bosni i Hercegovini.

2014 – Vašington je zaprijetio da će ekonomski izolovati Rusiju nakon što je Putin objavio da ima pravo da angažuje vojne snage u cilju zaštite ruskih građana u Ukrajini. Njemačka kancelarka Angela Merkel takođe je optužila Putina za kršenje međunarodnog prava, dok joj je Putin odgovorio da su ruski građani i narod koji govori ruskim jezikom u Ukrajini suočeni s prijetnjom ultranacionalista i da su mjere koje je Moskva preduzela potpuno odgovarajuće, imajući u vidu, kako je kazao, „vanrednu“ situaciju. 

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1855 – Umro je ruski car Nikolaj I. Njegova autokratska i militaristička vladavina od 1825. završena je porazom u Krimskom ratu (1853-1856), nakon čega je Rusija izgubila pravo da drži flotu u Crnom moru i podiže tvrđave na njegovim obalama, dio Besarabije i protektorat nad dunavskim kneževinama.

1943 – Počela je bitka u Bizmarkovom moru u Drugom svjetskom ratu, u kojoj su saveznički avioni potopili 12 japanskih ratnih brodova, spriječivši ih da dopreme pojačanja na Novu Gvineju. Tokom bitke poginulo je oko 4.000 Japanaca.

2007 – Posljednja runda tehničkih pregovora između Beograda i Prištine u Beču o statusu Kosova završena je bezuspješno. Dvije strane nijesu postigle dogovor ni o jednoj tačci predloga Ujedinjenih nacija.

2008 – Na predsjedničkim izborima u Rusiji ubjedljivo je pobijedio Dmitrij Medvedev, kojeg je ruski predsjednik Vladimir Putin izabrao za svog nasljednika.

2009 – Na ginekološko-akušerskom odjeljenju bjelopoljske Opšte bolnice prvi put je obavljen bezbolni porođaj.