DARMANOVIĆ

Evropska komisija vodi računa o konkurentnosti drugih sila u regionu i politiku proširenja shvata ne samo kao tehnički, nego u velikoj mjeri i kao politički proces, a ova godina mogla bi da znači novi zamah u proširenju, smatra ministar vanjskih poslova Srđan Darmanović.

Darmanović je u intervjuu agenciji MINA kazao da je to, u izvjesnoj mjeri, i intencija nove metodologije u pregovorima sa Evropskom unijom (EU).

On rekao da će uporedna analiza pokazati šta su konkretne prednosti ili mane, odnosno da li treba zadržati stari način pregovaranja ili usvojiti novo rješenje.

Darmanović je kazao da u novoj metodologiji postoji razlika u otvaranju poglavlja po klasterima.

„Mi smo de facto sva poglavlja otvorili, ostaje samo jedno, za koje očekujem da će biti otvoreno do kraja ovog polugodišta“, kazao je Darmanović i dodao da će Crna Gora odmjeriti i jednu i drugu opciju i konsultovati se sa partnerima iz regiona i Brisela, kako bi sve zemlje nastavile put prema EU na kredibilan način.

Na pitanje da li se može očekivati da Sjeverna Makedonija i Albanija na sastanku u Briselu ovog mjeseca dobiju saglasnost za početak pristupnih pregovora, Darmanović je odgovorio da Crna Gora vjeruje da je taj čas došao.

Prema njegovim riječima, poziv je trebalo da se desi u oktobru, ali izgubljeno vrijeme nije nenadoknadivo.

„Sada je prilika da Savjet učini taj važan korak naprijed prema evropskoj perspektivi Zapadnog Balkana, odnosno prema nastavku politike proširenja”, smatra Darmanović.

On je istakao da Crna Gora veoma podržava svoje susjede i partnere iz regiona i njihove aspiracije da postanu članice EU.

„Vjerujemo da je to budućnost čitavog regiona, a ne samo Crne Gore, bez obzira na to što smo mi u tome najdalje odmakli“, dodao je Darmanović.

On je ocijenio ohrabrujućim posljednje poruke gotovo svih ključnih ljudi iz Evropske komisije (EK) u kojima se sve češće pominje neophodnost pristupanja Zapadnog Balkana Uniji, a po čemu je nova EK postala prepoznata.

„Sada poruke treba da se pretoče u akciju i da vidimo kakva će biti njihova implementacija”, kazao je Darmanović.

On je podsjetio i da je evropski komesar za proširenje i susjedsku politiku Oliver Varhelji tokom posjete Podgorici instistirao na tome da za vrijeme ovog mandata barem jedna zemlja sa Zapadnog Balkana mora biti pozvana da pristupi Uniji.

„Vjerujemo da se može nazrijeti koja bi to zemlja mogla biti. Vjerovatno ona koja je najdalje otišla u pregovorima. Nastojaćemo da to bude Crna Gora, ali ćemo biti zadovoljni ukoliko taj tempo budu mogli da slijede i ostali naši prijatelji i susjedi iz regiona”, rekao je Darmanović.

On je kazao da će nakon odluke o otpočinjanju pregovora sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom biti poznato u kojem pravcu će se kretati nova metodologija i da očekuje da će u maju, na samitu u Zagrebu, sve to dobiti formu.

Komentarišući odnos međunarodne zajednice prema dešavanjima u Crnoj Gori nakon usvajanja Zakona o slobodi vjeroispovijesti, Darmanović je rekao da se Podgorica konsultuje sa saveznicima iz NATO-a i partnerima iz EU na tu temu.

„Oni smatraju da se radi o unutrašnjem pitanju Crne Gore i da nema potrebe da se uključuju na način koji bi značio bilo kakvo arbitriranje. Naravno, imamo dobronamjerne savjete da stvari treba riješiti dijalogom, što je pravac koji smo i sami izabrali”, kazao je Darmanović.

On je rekao da nije samo Crna Gora prepoznala miješanje drugih u njene unutrašnje stvari, “već i naši saveznici iz NATO-a”.

Darmanović je podsjetio na nedavne izjave iz Stejt departmenta o tome da je propagadni rat koji se vodi povodom Zakona prije svega koordiniran iz Moskve.

„Upravo jedna propaganda, kakvu nijesmo imali prilike da vidimo još od devedesetih godina, lansirana je protiv nas iz Beograda. To je očigledno kad prelistate šta sve pišu mediji u Srbiji. Imamo određene akcije i iz Republike Srpske“, precizirao je Darmanović.

On smatra da Rusija, iako ima svoje očigledne interese u regionu, ovog puta nema potrebe da se vidnije angažuje.

„Jer neki naši susjedi u regionu taj posao odrađuju sa mnogo više revnosti i energije nego inače, tako da Rusija može sasvim mirno da posmatra kako njeni glavni partneri ovdje trenutno vode tu stvar. Vjerujemo da imamo snage da se sa tim izborimo, kao što je bilo više puta do sada”, kazao je Darmanović.

Komentarišući izjave crkvenih velikodostojnika da je „Rusija stvarala Crnu Goru”, on je ocijenio da je to prilično smiješna poruka.

Crnu Goru su, istakao je on, stvarali njeni građani, pogotovo 2006. godine na referendumu.

„Na takve poruke jedino se mogu konstatovati činjenice – Crna Gora je članica NATO-a i buduća članica Evropske unije. Dakle sve ono protiv čega je bila ili jeste Rusija u regionu i zbog čega je pokrenula akcije protiv Crne Gore 2016. godine“, naveo je Darmanović.

Crna Gora se, kako je kazao, temelji na zapadnim i evropskim vrijednostima i sistemu vrijednosti koji baštini Atlantska zajednica. “Za razliku od Rusije, prema kojoj nas guraju oni koji daju takve izjave, kao na primjer mitropolit Srpske crkve koji bi rado vidio Crnu Goru u tom okrilju“.

On je precizirao da je to na neki način, potvrda da za Srpsku crkvu nije problem ovaj Zakon, nego orijentacija Crne Gore, njena politika, kurs. “Ono šta smo i šta želimo da budemo, dakle da pripadamo zapadnoj evroatlantskoj zajednici vrijednosti”.

„Vjerujem da, kada bi vizija Crne Gore koju propagira Srpska crkva pobijedila u ovoj zemlji, Crna Gora bi možda ostala nezavisna,ali bi bila pretvorena u srpsku državu što je, nakon ratova devedesetih, bitke na referendumu 2006. i pokušaja državnog udara 2016. godine, vjerovatno posljednji pokušaj ove vrste“, kazao je Darmanović.

Upitan da li je realno da EU bude medijator u vezi sa Zakonom o slobodi vjeroispovijesti, on je rekao da nema potrebe za tim i da Crna Gora može ovo pitanje da riješi sama.

“Imamo jasno razrađen sistem institucija koje mogu da riješe problem bilo kog zakona. Ako neko ima problem sa bilo kojim zakonom, adresa je Ustavni sud. Osim toga, mi smo sami počeli dijalog koji je vođen na primjeren način između Vlade i Mitropolije crnogorsko-primorske i ostalih eparhija SPC u Crnoj Gori”, naveo je Darmanović.

Komentarišući pisanje pojedinih medija da Srbija razmatra mogućnost da prekine da zastupa Crnu Goru u zemljama u kojima Podgorica nema ambasade, odnosno da je krajnja mjera izbacivanje crnogorskih diplomata iz srpskih ambasada u svijetu, on je rekao da mu se to ne čini realnim.

„Prvo, crnogorskih diplomata nema u srpskim ambasadama, jer mi ne dijelimo diplomatska predstavništva ni sa kim, tako da nema crnogorskih diplomata u drugim ambasadama osim u našim“, pojasnio je Darmanović.

On je kazao da Ugovor o konzularnom zastupanju datira iz 2013. godine, i on se regularno sprovodi, dodajući da te usluge nijesu besplatne i da država koja ih pruža uzima konzularne takse.

„Ne vjerujem da će doći do prekida tog aranžmana, a ako bi zaista došlo do takve situacije, mi bismo imali druge partnere za taj posao, koji je zapravo konzularna zaštita crnogorskih državljana u zemljama u kojima Crna Gora nema diplomatska predstavništva. Zaista ne vjerujem da je ta informacija realna, ali ukoliko jeste – mi smo za takvu situaciju spremni“, zaključio je Darmanović.