DANILO BURZAN

Novinar, publicista, bivši glavni urednik Radija Crne Gore Danilo Burzan ocijenio je da u Crnoj Gori dominira neznanje, nepoznavanje činjenica iz sopstvene prošlosti.Po njegovim riječima, stoga se istina veoma teško probija, štaviše, nemoćna je u sučeljavanju sa mitomanijom, predrasudama i podavalama. To su, prema ocjeni Burzana, najbolje pokazale takozvane litije, u organizaciji Srpske pravoslavne crkve.

Burzan je na skupu, održanom u četvrtak, povodom anticrnogorskih litija,kazao da na tim manifestacijama ne dominiraju vjernici, već, kako je naveo, neznaveni, ali i socijalno ugrozeni i nezadovoljni, izmanipulisani gradani, zatim politički i ideološki protivnici ne samo aktuelne vlasti, već i naše državne samostalnosti…

On je dodao da u nastojanju da neznavene i zavedene građane onemoguće da spoznaju zamke, mnogi se trude da to zabašure svojim mudrolijama, a čine to i oni od kojih to ne bi trebalo očekivati.

“Recimo, jedan od osnivača i vlasnika medijskoga koncerna Vijesti, komentarišući aktuelne ulične šetnje po Crnoj Gori, neki dan, uz ostalo, ponudio je tezu da se SPC u Crnoj Gori pozitivno mijenja, malte ne da postaje faktor demokratizacije društva, ali da se tome i dalje opire aktuelna vlast. Taj medijski guru uvjerava nas da je rektor cetinjske Bogoslovije ponudio spasonosno rješenje: budimo svi zajedno, jer jedni bez drugih ne možemo. Dakle, ispada: ako budemo svi u SPC doći će do pomirenja…”, kazao je Burzan.

“Ili… Jedan od kolumnista dnevnika Vijesti, inače arhitekta, u jednom svom političkom pamfletu, uz ostalo, veli da riječi Amfilohija da je kod Sastavaka tvrđava Ribnica, đe je rođen Stefan Nemanja, treba da prihvatimo kao činjenicu, jednako, veli on, kao tvrdnju akademika Pavla Mijovića da je tamo isključivo bila turska tvrdjava. Dakle, prihvatimo laž i podvalu kao istinu i – eto pomirenja…”, dodao je.

Burzan navodi još jedan aktuelni, litijski slučaj neznanja. Naime, na Sjenickim stijenama u Kučima, neki dan, osvanula je 80-ometarska srpska trobojka, valjda kao finale obilježavanja 800 godina pravoslavlja u tome plemenu.

“A prvi pravoslavac u Kučima bio je Ljalje Drekalev, kojega je, kao katolika, pokrstio 1675. godine crnogorski vladika Ruvim II Boljević, jer je to bio uslov da mu Pejo Stanojev, bratonoški prvak, da svoju pravoslavnu šćer za ženu, objašnjava Burzan.Tek od tada, dakle od sredine druge polovine 17. vijeka, počinje širenje pravoslavlja u Kučima. Otkud im, onda, potreba da “na silu” slave navodnih osam vijekova? I tako to… Sve te i takve podvale i manipulacije neznaveni ozbiljno prihvataju kao sopstvenu percepciju istine, i to je njima, naravno, značajnije i vjerodostojnije – od istine same”, zaključio je Burzan.