25. mart
Izbor i priprema: Č. Đurđić
Na današnji dan 1611. rođen je turski putopisac Evlija Čelebija, koji je od 1630. proputovao Osmanlijsko carstvo, a svoja zapažanja objavio u čuvenim «Putopisima» u 10 knjiga.
1757 – U Ozrinićima je održan zbor na kojem su glavari nezadovoljni zbog neispunjenih obećanja vladike Vasilija, odlučili da se obračunaju s njim, a njegovu imovinu konfiskuju, kako bi mogli vratiti harač koji su dugovali. Zbor je održan u vrijeme boravka vladike Vasilija u Rijeci, koji je zbog izuzetno teških prilika u kojima se Crna Gora nalazila – posebno zbog poreskih obaveza koje su nametali Turci, ugovarao seobu jednog broja Crnogoraca u Rusiju.
1768 – Ruska carica Katarina II obavijestila je narod i glavare Crne Gore da će ih, ukoliko i dalje budu držali za gospodara Šćepana Malog, koji se lažno predstavljao kao ruski car Petar III, lišiti – kako u gramati stoji – ruskog pokroviteljstva.
1867 – Rođen je italijanski dirigent Arturo Toskanini, jedan od najvećih dirigenata 20. vijeka. Dirigovao je u milanskoj Skali, zatim u Metropoliten operi u Njujorku, gdje je organizovao i simfonijski orkestar.
1881 – Rođen je mađarski kompozitor i pijanista Bela Bartok , čije je djelo otvorilo nove pravce razvoja mađarske muzike. U svjetskim razmjerama jedan je od začetnika «nove muzike» 20. vijeka. Poznata Bartokova djela: simfonijska poema “Košut”, opera “Dvorac modrobradog”, baleti: “Drveni princ” i “Čudesni mandarin”. Kao antifašista emigrirao je 1940. u Sjedinjene Američke Države, gdje je 1945. umro.
1908 – Knjaz Nikola je posjetio Petrograd, gdje je u tri navrata bio gost Nikolaja II Romanova. Jedan od glavnih razloga dolaska Knjaza u Petrograd bio je pokretanje pitanja izgradnje jadranske željeznice kao i ruskih subvencija namijenjenih Crnoj Gori.
1908 – Rođen je engleski filmski režiser Dejvid Lin, dobitnik tri Oskara za filmove: «Most na rijeci Kvaj», «Lorens od Arabije» i «Doktor Živago».
1941 – Kraljevina Jugoslavija je pristupila Trojnom paktu Njemačke, Italije i Japana. Protokol su u Beču potpisali predsjednik vlade Dragiša Cvetković i ministar inostranih poslova Aleksandar Cincar-Marković.
1957 – Belgija, Zapadna Njemačka, Italija, Luksemburg, Francuska i Holandija potpisale su Rimski ugovor po kojem je 1. januara 1958. osnovano Evropsko zajedničko tržište. Organizacija je kasnije nazvana Evropska ekonomska zajednica – danas Evropska unija.
1991 – Na tajnom sastanku u Karađorđevu predsjednici Srbije Slobodan Milošević i Hrvatske Franjo Tuđman dogovorili su se o podjeli Bosne i Hercegovine i o rušenju reformske jugoslovenske vlade premijera Ante Markovića. Održavanje tog sastanka i dogovor nikad nijesu zvanično potvrđeni, ali su kasnije brojni izvori saopštili da za to imaju čvrste dokaze.
2009 – Hrvatski Sabor potvrdio je većinom glasova Sjevernoatlantski ugovor i time otklonio i posljednju prepreku za ulazak Hrvatske u NATO.
2011 – Nakon završnih pregovora s predstavnicima kabineta premijera Crne Gore Igora Lukšića o regilisanju statusa dinastije Petrović, praunuk posljednjeg crnogorskog kralja Nikole, princ Nikola, koji je živio u Parizu, odlučio je da se vrati u Crnu Goru. Princ Nikola je tim povodom izjavio da su sva pitanja u vezi s donošenjem zakona o statusu potomaka dinastije Petrović, poslije nekoliko njegovih susreta s predstavnicima Lukšićevog kabineta i kabineta šefa crnogorskog parlamenta Ranka Krivokapića, riješena uz obostranu spremnost u direktnom i otvorenom dijalogu. Usaglašen je sadržaj zakona kojim je regulisano pitanje moralne i istorijske rehabilitacije, kao i imovinsko pitanje potomaka dinastije.
2012 – U Herceg Novom je, u 82. godini, umrla prva crnogorska vajarka Nada Marović Stanić. Završila je 1957. Umjetničku školu u Herceg Novom u kojoj je, određeno vrijeme, radila i kao nastavnik-asistent. Imala je veliki broj samostalnih i zajedničkih izložbi. Nada Marović Stanić, supruga poznatog crnogorskog slikara Voja Stanića, dobitnica je nagrade Cetinjskog likovnog salona „13 novembar“ (1969) i Hercegnovskog zimskog salona (1976 i 1983).
2012 – U Lisabonu je, u 68. godini, umro jedan od najznačajnijih italijanskih pisaca Antonio Tabuki. Autor je dvadesetak knjiga prevedenih na oko četrdeset jezika, među kojima „Pereira tvrdi da…“, „Indijski nokturno“ i „Tristano umire“.
2014 – Crnogorski premijer Milo Đukanović razgovarao je u Briselu s generalnim sekretarom NATO-a Andersom Fog Rasmusenom. Alijansa je prema riječima Rasmusena kroz MAP identifikovala ključne izazove Crne Gore na putu evroatlantskih integracija, a to su borba protiv organizovanog kriminala i korupcije, modernizacija vojske, i objašnjenje građanima što taj proces podrazumijeva. „Znamo da vaše evroatlantske integracije mogu biti dug put pun izazova ali je vrijedno. Važno je da se pokaže bilans ostvarenih rezultata“, poručio je Rasmusen, dok je na pitanje da li se situacija u Ukrajini može odraziti na odluku o NATO proširenju, odgovorio odrečno. Đukanović je kazao da 46 odsto građana podržava članstvo u NATO, odnosno 15 odsto više nego u 2013.
2014 – U Podgorici je otvoren EU info centar. Svečanosti su prisustvovali šef Delegacije Evropske unije za odnose s Bosnom i Hercegovinom, Srbijom i Crnom Gorom Eduard Kukan, visoki zvaničnik Evropske komisije Dirk Lange, šef misije EU u Crnoj Gori Mitja Drobnič, predsjednik Crne Gore Filip Vujanović, predstavnici državnih organa, partija, NVO sektora. Info centar raspolaže podacima o svemu što EU nudi građanima, a u njegovo osnivanje Unija je uložila 307.000 eura.
2014 – Rusija i Sjedinjene Američke Džave usvojile su zaključke sa Samita G7, održanog dan ranije u Hagu, u cilju jačanja nuklearne bezbjednosti u svijetu, zajedno s ostalim silama, uključujući Kinu, Francusku, Njemačku i Veliku Britaniju. Opisujući Rusiju kao „regionalnu silu“, a ne najveću prijetnju po nacionalnu bezbijednost SAD, američki predsjednik Barak Obama je poručio da neće biti vojnog uklanjanja ruskih snaga sa Krima, ali da aneksija te crnomorske oblasti nije „gotova stvar“, jer je međunarodna zajednica neće priznati. Iz Kremlja je saopšteno da Rusija želi da nastavi kontakte s partnerima iz G8.
2014 – Prickerovu nagradu za 2014. dobio je japanski arhitekta Šigeru Ban. Ban je to najveće priznanje u arhitekturi dobio za konstrukcije od drveta i kartona.
Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:
1807 – U Engleskoj je zabranjena trgovina robljem.
1923 – Jugoslavija je postala dio malobrojne porodice država povezanih vazdužnim saobraćajem, slijetanjem na aerodrom u Pančevu aviona na liniji Pariz-Carigrad.
1924 – U Grčkoj je zbačen s prijestola kralj Đorđe II, a Grčka je proglašena republikom.
2006 – Bjeloruska policija razbila je protestni marš i miting na kojem je glavni opozicioni lider Aleksandar Milinkevič objavio stvaranje pokreta za, kako ga je nazvao, “Oslobođenje zemlje od predsjednika Aleksandra Lukašenka”.
2008 – Ruski predsjednik Dmitrij Medvedev izjavio je da bi ulazak Ukrajine i Gruzije u NATO mogao da ugrozi evropsku bezbjednost.
2009 – Akademskom vajaru, profesoru Pavlu Pejoviću uručena je državna nagrada “Petar Lubarda”, za rad “Kolijevka za umirućeg”.
2013 – Da bi spriječila kolaps bankarskog sistema, kiparska je vlast sklopila dogovor s međunarodnim kreditorima za dobijanje 10 milijardi eura pomoći. Predsjednik te zemlje Nikos Anastasijades dogovorio je pomoć sa šefovima EU, Evropske centralne banke i MMF-a uz oporezivanje depozita iznad 100.000 eura u kiparskim bankama, koje bi iznosilo 30 odsto.
2014 – U akvatorijumu Tivatskog zaliva održana je vježba Mornarice Vojske Crne Gore i Mornarice Slovenije. Tema vježbe bila je reagovanje u slučaju nesreće na moru sa izlivanjem nafte, što je bila i prilika da se pokaže interresorska saradnja svih državnih institucija Crne Gore, uključenih u sistem civilne bezbjednosti na moru. Na vježbi je učestvovalo oko 120 ljudi.
0 comments