Izbor i priprema: Č. Đurđić

Na današnji dan 1596. rođen je francuski filozof, matematičar i fizičar Rene Dekart, čije je djelo označilo raskid sa skolastikom i začetak moderne filozofije racionalizma. Svoje učenje objavio je u djelima «Rasprava o metodi»  i  «Meditacije«, a djelom «Geometrija» otvorio je novu epohu u matematici.

1732 – Rođen je austrijski kompozitor Franc Jozef Hajdn,  autor više od 100 simfonija i brojnih kamernih i vokalnih djela, te austrijske i njemačke himne. Za života je stekao međunarodnu slavu, a njegove kompozicije izvođene su u svim evropskim gradovima.

1837 – Umro je engleski slikar Džon Konstebl, jedan od tvoraca modernog pejzaža u evropskom slikarstvu, čije je djelo značajno uticalo na francuske impresioniste.

1889 – Otvorena je Ajfelova kula, tada najviša građevina u svijetu. Čelična konstrukcija visoka 300 metara postala je jedna od glavnih znamenitosti Pariza. Kulu, sagrađenu povodom Svjetske izložbe u Parizu, konstruisao je francuski inženjer Aleksandar Gistav Ajfel.

1913 – Kralj Nikola je, suočen s diplomatskim gubitkom Skadra, oko kojeg su i dalje trajale borbe, naredio svojim izaslanicima u Londonu – Lazaru Mijuškoviću i Jovanu Popoviću, da se na Konferenciji usredsrede na zahtjev za kompenzaciju teritorija, te da granica rijekom Bojanom bude crnogorski minimum.

1948 – Kongres SAD usvojio je Maršalov plan. Tim planom, nazvanim po njegovom tvorcu, američkom državnom sekretaru Džordžu Maršalu, dodijeljena je pomoć od 15 milijardi dolara evropskim zemljama za obnovu poslije Drugog svjetskog rata.

1980 – Umro je američki atletičar Džesi Ovens, jedan od najvećih sportista 20.vijeka, koji je osvojio četiri zlatne medalje na Olimpijskim igrama u Berlinu 1936. Prilikom dodjeljivanja medalja Adolf Hitler napustio je ložu da bi izbjegao da se rukuje s pobjednikom crncem.

1991– Na Plitvicama u Hrvatskoj izbio je prvi sukog između hrvatske policije i naoružanih Srba. Dvoje ljudi je poginulo, a 20 je ranjeno. Na poziv Predsjedništva SFR Jugoslavije, hrvatske snage su se povukle, a kontrolu su preuzele jedinice JNA. Narednih dana oružani sukobi su se proširili na srpska sela u okolini Vinkovaca i Vukovara.

1993 – Savjet bezbjednosti Ujedinjenih nacija donio je, prvi put od početka Bosanskog rata, odluku kojom je ovlastio NATO da upotrijebi vojnu silu protiv prekršilaca u zoni zabranjenih letova nad Bosnom.

1994 – Izrael i Palestinska oslobodilačka organizacija potpisali su Sporazum o međunarodnim posmatračima u gradu Hebronu na Zapadnoj obali, čime je Izrael prvi put pristao na međunarodno prisustvo na okupiranim teritorijama otkad ih je zauzeo u ratu 1967.

2002– U Podgorici je umro crnogorski pjesnik, novinar i publicista Petar Đuranović. Rođen je 1930. godine.  Bio je novinar «Omladinskog pokreta», «Mladosti», «Pobjede» i urednik Dokumentarnog programa Radio Titograda – Radija Crne Gore. Napisao je blizu petnaest  knjiga  poezije, a najpoznatije su «Raskršća», «Zajedno smo ubili boga», «Ljubav u Pelagoniji».

2008 – Na Kakarickoj gori nadomak Podgorice otvoren je Centar za smještaj, rehabilitaciju i resocijalizaciju korisnika psiho-aktivnih supstanci. Na prostoru od jednog hektara, kompleks Centra površine 2.500 kvadratnih metara može da primi 85 pacijenata. 

2008 – Smanjujući ograničenja u komunističkoj državi, vlada kubanskog predsjednika Raula Kastra ukinula je nepopularnu zabranu po kojoj Kubanci nijesu smjeli da odsjedaju u domaćim hotelima, koji su bili rezervisani isključivo za strance. Zabranu kupovine i korišćenja mobilnih telefona, Raulova vlada ukinula je tri dana ranije, a 1. aprila dozvoljena je kubanskim radnjama i prodaja računara, DVD plejera i drugih aparata.

2011 – Premijer Crne Gore Igor Lukšić doputovao je u zvaničnu posjetu Njemačkoj, gdje je dočekan uz najviše državne počasti. Njemačka kancelarka Angela Merkel i crnogorski premijer razgovarali su o sprovođenju reformi u Crnoj Gori. Merkelova je nakon razgovora istakla da Crna Gora prihvata izazove koji se pred nju postavljaju i želi da ih riješi. „Radi se prije svega o promjeni strukture u administraciji, ali i strukture pravosudnih institucija“, pojasnila je i obećala pomoć Njemačke Crnoj Gori u procesu evropskih integracija. Diplomatski odnosi Crne Gore i Njemačke obnovljeni su, da podsjetimo, 1905, kada je knjaz Nikola zvanično posjetio cara Vilhelma II, 27 godina nakon potpisivanja Berlinskog ugovora i incidenta na Cetinju 1878, kad niko od crnogorskih zvaničnika nije primio izaslanika njemačkog kancelara Bizmarka, barona Testa, koji je donio primjerak ugovora. Godinu dana nakon posjete knjaza Nikole Berlinu, početkom jula 1906, na Cetinju je otvoreno njemačko diplomatsko predstavništvo.

2014 – Na konferenciji u Briselu ocijenjeno je da Crna Gora dobro napreduje u procesu pristupanja Evropskoj uniji, te da su uspjesi rezultat zasluga i odlučnosti koju su pokazale institucije i društvo u cjelini. Na Međuvladinoj konferenciji otvoreni su pregovori o poglavljima sedam i deset, koja se odnose na pravo intelektualne svojine i informatičko društvo i medije.

Na današnji dan dogodilo se i sljedeće:

1849 – Pariska opera «Komik» izvela je prvi put komičnu operu «CRNOGORCI», prema libretima inspirisanim Crnom Gorom.

1946 – U Podgorici je pokrenut dvomjesečni časopis za društvena pitanja «Praksa». Glavni i odgovorni urednik bio je Budislav Šoškić.

1991 – Prve višepartijske izbore u Albaniji dobili su komunisti, ali je opozicija pobijedila u Tirani i ostalim većim gradovima.

2008 – Strane agencije prenijele su da je sudski isljednik, zadužen za istragu o smrti princeze Dajane izjavio da nema dokaza da je njen bivši svekar, princ Filip umiješan u njenu pogibiju. Princeza Dajana poginula je u saobraćajnoj nesreći u Parizu 31. avgusta 1997. zajedno sa svojim prijateljem Dodijem al Fajedom.

2013 – U svom prvom uskršnjem obraćanju vjernicima, poruci gradu i svijetu (urbi et orbi) papa Franjo je pozvao na mir u svijetu i očuvanje životne sredine, a istovremeno uputio oštre kritike na račun kapitalističke pohlepe. “Svijet je, kazao je papa, podijeljen pohlepom onih koji traže laku zaradu i ranjen sebičnošću koja ugrožava ljudski život i porodicu, a to su, istakao je, najveći oblici ropstva u 21. vijeku”.