GOLUBOVIĆ

Predsjednik Privredne komore Crne Gore, Vlastimir Golubović je, gostujući u emisiji “Živa istina” na Javnom servisu, rekao da su privrednici pozdravili prvi set mjera Vlade koji je usmjeren ka preduzećima,

On je ocijenio da je taj set mjera Vlada blagovremeno donijela.

“To je kratoročan, stabilizacioni set mjera usmjeren očuvanju radnih mjesta i funkcionisanju preduzeća i omogućavanju isplate zarada”, rekao je Golubović dodajući da je posebno značajna mjera koju je kreirao Investiciono-razvojni fond za brzu liniju kredita za likvidnost.

“Ta mjera će mnogo pomoći da mnoga mikro i mala preduzeća opstanu”, rekao je Golubović.

U vezi sa obimom državne pomoći preduzećima, a u poređenju sa drugim zemljama, Golubović je rekao da je važno imati u vidu stepen finansijske stabilnosti na kom je Crna Gora zatečena epidemijom.

“Imali smo tri godine dinamičan ekonomski razvoj sa visokim stopama rasta. Naše finansije ostvarile su bolje rezulltate od planiranih, smanjili smo budžetski deficit. Imamo značajan nivo javnog duga koji je sada 77,2 posto BDP-a i to je ono što opterećuje. Međutim imamo devizne rezerve oko 600 miliona, tako da je neto javni dug dug u odnosu na bruto domaći proizvod, 63,5 odsto”, kazao je Golubović uz ocjenu da je visina javnog duga problem.

“Naš dug jeste visok i predstavlja smetnju za nova povoljna zaduživanja”, rekao je Golubović.

Govoreći o narednom setu mjera Vlade namijenim privredi, Golubović je rekao da je PKCG kreirala upitnik koji je 13. marta upućen članicama Komore.

“Obavili smo i preko 300 intervjua. Dobili smo na stotine predloga, mišljenja… koja su nam veoma pomogla da predloge objedinimo u opšte s kojima smo izašli pred Vladu. Svakodnevno razgovaramo o strahu koji je opravdano prisutan. Prije svega koliko ovakva situacija može trajati”, prenio je Golubović raspoloženje privrednika.

Govoreći o preduzećima koja trpe negativne posljedice okolnosti izazvanih koronavirusom, Golubović je rekao da se ona dijele na tri grupe.

“U prvu grupu spadaju preduzetnici, mikro, mala i srednja preduzeća kojima je NKT zabranilo djelatnost i oni su, po oscjeni PKCG najugroženiji. Drugoj grupi pripadaju firme kojima je obavljanje djelatnosti djelimično ograničeno – kao što su hoteli, turističke agencije i neka preduzeća iz oblasti saobraćaja koja defakto ne mogu da rade. Treću kategoriju čine preduzeća kojima je opala poslovna aktivnost i smanjen prihod”, kazao je Golubović napominjući da PKCG svakog 15. u mjesecu prikazuje ostvaren prihod u prethodnom mjesecu, a da mart nije referentan mjesec za ovu situaciju.

“Prave podatke ćemo imati tek kada polovinom maja dobijemo podatke za april”, rekao je Golubović.