SOLIDARNOST NAKON PANDEMIJE

Velika je šansa za veći osjećaj socijalne solidarnosti i ljudskog jedinstava u svim zemljama nakon pandemije korona viruisa, tvrde sociolozi.

1.dio – Sve ovo dovodi do jednog važnog pitanja – Da li je ljudski život zanemarljiva stvar?

Kada su poznatog fizičara Ajnštajna pitali što misli o trećem svjetskom ratu u kome bi se upotrijebilo atomsko oružje,on je odgovorio: ”O tome ratu ja ne bih znao da kažem, ali za četvrti svjetski rat znam da bi se vodio –strijelama i kopljima.”

Nije nikakva aluzija na rat naravno o tome nema nikakve dvojbe ,ali mnogo je važnije u ovoj izjavi kako je nepogrešivo opisao razvoj ljudske svijesti veliki fizičar.
Očito da se sve mijenja ali izgleda svijest jako sporo i eto po njemu najbliži smo strijeIi i koplju po svom mentalnom sklopu i čini se na smo mi jedina vrsta od živih bića na zemlji koja je retrogradna i teško mjenljiva.

Dakle virus korona koji je blokirao “zaustavio“ svijet u najvećoj tehnološkoj ekspanziji ujedno nameće činjenično pitanje da li smo ipak nemoćni i slabi kao ljudska vrsta!?Ako sva znanja i umijeća nam ne mogu pomoći da se izborimo u 21. vijeku sa virusom ili pojavomkoja je nevidljiva “golom oku”, jedan je veliki dokaz da ipak nijesmo svemogući, naprotiv jako smo “razgradljivi” u raznim sferama.

Virus koji se pojavio ne tako davno a kako se neprecizno naziva “korona virus”,zapravo nosi oznaku 2019-nCOV.Taj posebni virus je bio poznat i ranije čovječanstvu,poput SARS-a ili MERS-a i uspio je cijeli svijet zamisliti a čini se u mnogome i promijeniti.
Stručnjak za infektivne bolesti iz Centra Džon Hopkins Ameš Adalja je rekao da su se virusi nekada širili brzinom glisera a danas brzinom mlaznog aviona i to je činjenica koje smo svjesni.

Nego vratimo se prošlosti, uvijek se pronađu mnoge sličnosti sa sadašnjicom i tu dolazimo do istine da se mnoge stvari ponavljaju u našoj istoriji.

Naime kroz istoriju zaredao se veliki broj bolesti od kojih su neke poprimile razmjere epidemija i pandemija,te sa sobom “odnijele”veliki broj ljudskih života.

Još u 12. vijeku prije nove ere, Homer je u “Ilijadi” pisao o kugi koja je uništila grčku vojsku tokom Trojanskog rata. U tom periodu uglavnom se smatralo da su epidemije djelo bogova da bi kaznili ljude.

U Starom Zavjetu u Levitskom zakoniku se pominje Leproza koja je takođe bila pogubna. Po istorijskim podacima najstarija zabilježena pandemija desila se tokom Peloponeskog rata u 5. vijeku prije nove ere. Tada je preminulo dvije trećine stanovništa a bolest se iz Libije, Etiopije i Egipta prenijela preko Atine.

Poznata je svijetu i čuvena “Crna smrt” ili “bubonska kuga” 1347. godine koja je jedna od najsmrtonosnijih epidemija i od koje je preminulo najmanje 50 miliona ljudi, odnosno 60 odsto evropske i trećinu ondašnje svjetske populacije.

Ovo su samo neki od pogubnih virusa koji su harali svijetom i koji su ostale upamćene po nemoći ljudskoj. Znači istorija se ponavlja u ovom ili onom obliku ali ono što moramo znati da je kako kažu i to život i da je samo važno uz nažalost neprežaljene izgubljene živote znati da nema čuda, bar ne u ovim podacima.

Sada sa ove vremenske distance ako se zapitamo što se trenutno dešava svijetu dolazimo do saznanja da je to već viđeno nažalost, u drugoj formi da ali jedina stvarnost je stoički i disciplinovano to ispratiti.

Sve ovo dovodi do jednog važnog pitanja da li je ljudski život zanemarljiva stvar?

Stižemo tamo gdje smo i započeli sa rastućim globalnim vezama i interakcijama kao pokretačkom snagom pandemije. Od plemena, lova i sakupljanja do metropola i savremenog doba, malo se oslanjamo jedni na druge žureći za novcem.I sami makro trendovi imaju upravo veliki uticaj na širenje zaraznih bolesti.

Vrhunac sadašnje civilizacije pokazuje da se ekonomske krize ciklično ponavljaju ako polazimo od činjenice da svaki virus posebno se odrazi na ekonomiju,no to donosi razne alternative.
Zna se da naše alternative spadaju u domen velikih zemalja iliti korporacija,Sve ukazuje da manje zemlje kao recimo naša Crna Gora snose manje posledice,makar tako prognoziraju vodeći ekonomisti.

Biće teško da, ali vjerovatno ćemo biti i mi drugačiji možda samosvjesniji.

Ono što je primjetno a što je za očekivati da će biti drugačiji ili bolji pogled na ljudsko biće.

Dakle za očekivati je da će dubina dzepa pojedinca kao karakterna osobina ,kao i vjerska i nacionalna pripadnost i boja kože  biti manje bitna nakon ovog istog kolektivnog prolaska kroz iste etape korone. Vrijeme koje smo proveli u izolaciji ,natjeraće nas na pomisao da smo svi dodirljivi i da virusi ne biraju ljude po nacionalnosti ili drugim osobinama naprotiv ali samilost imamo svi i vrijeme je da je probudimo.Planeta čeka to otrežnjene ljudi!

Autor svjetskih bestselera Grejam Henkoh prije par godina je govorio o velikim promjenama i izdvojiću: ”Možda postoji izbor i možemo da tražimo nešto drugačije. Možemo da promijenimo prioritete. Tehnologija već postoji. Pitanje je samo izbora. Sada je vrijeme da se čovečanstvo udruži u velikom projektu. Mi smo braća i sestre, isti smo, razlike koje nas odvajaju su u potpunosti veštačke …. Ovo je poruka jedinstva i nade za naše društvo.”

2.dio – Što se promijenilo do sada u svijetu na globalnom nivou?

Izvoz medicinskog materijala prošle godine, a kako će izgledati ove godine!?

Ukupni izvoz lijekova, medicinske opreme, proizvoda za ličnu zaštitu i potrošnog medicinskog materijala u 2019. dostigao je cifru od 996 milijardi dolara, što je šest odsto više nego u godini ranije. Njemačka je najveći izvoznik, s vrijednošću izvoza u 2019. od 136,2 milijarde dolara i 14 odsto udjela u svjetskom tržištu.

Kako navodi STO na drugom mjestu su SAD sa 116,6 milijardi dolara i udjelom od 12 odsto. Treća je Švajcarska s 90 milijardi dolara izvoza i devet odsto udjela u globalnom tržištu. Te tri zemlje čine nešto više od trećine svjetskog izvoza medicinskih proizvoda.

Kako vijesti “putuju”

Sudeći prema Njujork tajmsu, koji se nedavno pozabavio prevarama i koronavirusom, do sada je registrovano preko 4.000 veb-sajtova koji su nazivom ili na neki drugi način povezani sa novim virusom. Istraživanja su pokazala, navodi Njujork tajms, da je većini tih sajtova cilj da ukradu podatke posjetilaca, dok manji broj prodaje čudotvorne ljekove protiv virusa…

Nestašica zlata

Oko 93 posto svjetske populacije ili 7,2 milijarde ljudi prema novoj analizi centra za istraživanje Pew, trenutno živi u zemljama koje su ograničile putovanja i prelazak granica.

Osim nezapamćene tragedije u kojoj su umrle desetine hiljada ljudi, pandemija korona virusa prekinula je mnoge komunikacijske kanale, što je uzrokovalo nestašicu mnogih proizvoda širom svijeta. Jedno od tržišta na kojem trenutno vlada prava nestašica je tržište fizičkog zlata. Osim naglog skoka potražnje za fizičkim zlatom u istom trenutku došlo je i do naglog pada ponude zlatnih poluga. Ekonomski stručnjaci kažu da kada dođe do nekog poremećaja na tržištu, najčešće dolazi do promjene u potražnji i ponudi, a rijetko sa obje strane kao u ovom slučaju.

Piše: Hristina Janković