FAJON

Bez obzira na nepredvidive posljedice krize Kovid-19, koje su paralizovale naš način života, promijenile naš način rada i odložile mnoge stvari, Evropska unija ostaje snažna na svojoj poziciji da vrata EU ostaju otvorena za region Zapadnog Balkana, ocijenila je u intervjuu za Pobjedu poslanica Evropskog parlamenta Tanja Fajon.

Ona je istakla da niko ne može sa sigurnošću da kaže kakve će biti posljedice pandemije.

“Mislim da će bogatije evropske zemlje morati da pomažu siromašnijima. Inovativni evropski odgovori i novi resursi igraće važnu ulogu u borbi protiv posljedica. Drago mi je da će Crna Gora, kao i neke druge zemlje Zapadnog Balkana, imati koristi od fonda solidarnosti sa EU, koliko i druge države članice”, kazala je Fajon.

Unija je pokazala, i u ovim teškim vremenima, dokazala solidarnost sa Crnom Gorom. Mislite li da je pomoć mogla, i za nas i za ostale, zemlje doći ranije?

FAJON: Veoma sam srećna što je EU uspjela da dokaže koliko je važna solidarnost za sve u ovim teškim vremenima. Bez sumnje, kriza će biti teška za ekonomiju i naš društveni život. Ne mogu reći da je finansijska pomoć stigla kasno, jer pandemija nije gotova i teško je reći kada bi bio pravi trenutak. Ne bih se toliko fokusirala na tajming koliko na svrhu. Trebalo je vremena da se koordinirano odgovori na nivou EU, ali ja sam vrlo sretna što je EU fond za solidarnost sada na raspolaganju za pregovaračke zemlje i sve države članice. Ipak, očekivala sam da sve zemlje Zapadnog Balkana imaju pravo na to.

Kako se Crna Gora bori protiv pandemije korona virusa i da li su preduzete ekonomske mjere dovoljne da se održi stabilnost ekonomskog sistema?

FAJON: Situacija je veoma teška za sve i vjerujem da zemlje rade najbolje što mogu kako bi sprečile širenje korona virusa i ublažile posljedice epidemije. Osjećam se pozitivno u trenutnoj situaciji kada vidim kako se ljudi brinu jedni o drugima, kako poštuju vladine mjere, a EU fond za solidarnost je dostupan za hitne slučajeve u zdravstvu. Pošto je Crna Gora bila posljednja evropska zemlja koju je pogodio kovid-19, pretpostavljam da će možda trebati malo više vremena da popuste neke mjere u poređenju s drugim državama EU, ali vjerujem da ste na pravom putu.

Šta će biti nakon pandemije još uvek je neizvjesno. Sigurno možemo reći da će posle zdravstvene krize doći finansijska, ali niko ne može sa sigurnošću da kaže kakve će biti posledice. Mislim da će bogatije evropske zemlje morati da pomažu siromašnijima. Inovativni evropski odgovori i novi resursi igraće važnu ulogu u borbi protiv posljedica. Drago mi je da će Crna Gora, kao i neke druge zemlje Zapadnog Balkana, imati koristi od fonda solidarnosti sa EU, koliko i druge države članice.

Kakva EU nas sve čeka nakon pandemije, jesmo li dokazali evropsko zajedništvo u ovim teškim vremenima?

FAJON: Želim da vjerujem da ćemo kao EU, zajedno sa regionom Zapadnog Balkana, izaći iz ove krize više ujedinjeni i sa još snažnijim uvjerenjem da samo ako radimo zajedno i jedni za druge možemo pobijediti i u ovoj teškoj bitki protiv pandemije. EU je projekat solidarnosti koji je izgrađen na zajedničkim ciljevima – živjeti u miru, jedinstvu i saradnji. Jednostavno nema vremena za egoizam, sebičnost i haotično reagovanje. Na početku ove krize koja nas je zadesila, suočili smo se sa nekim nedostatkom solidarnosti država članica, kao i sporim odgovorima lidera EU. Ali, stvari su se okrenule prilično brzo – države članice pomažu jedna drugoj pružanjem potrebne medicinske opreme, osoblja, liječenjem pacijenata iz drugih zemalja itd.

Ono što je takođe važno su koordinirani odgovor i mjere EU. Ima još puno posla koji treba obaviti, ali bar idemo u pravom smjeru. EP je upravo u petak izglasao Zajednički predlog rezolucije o koordiniranim akcijama EU u borbi protiv pandemije kovid-19 i njenih posljedica.

Region je i bez korone imao brojnih problema. Ali, sada se najbolje vidi da i dalje ovaj dio Evrope nema čvrste smjernice kuda da ide. Srpski predsjednik je pandemiju korone iskoristio da dokaže da su mu Kina i Rusija glavni partneri. Može li ovakvo vođstvo Srbije ponovo zamagliti evropsku perspektivu Zapadnog Balkana?

FAJON: Potpuno sam svjesna da će ova kriza ostaviti puno negativnih posljedica u svakoj zemlji regiona, kao u EU-u i širom svijeta. Prenešeno mi je mnogo zabrinjavajućih informacija iz pouzdanih i vrijednih izvora o tome da ljudi ne poštuju pravila i mjere. Mislim da je to problem u nekim zemljama Zapadnog Balkana. Svi moramo biti svjesni da poštujući pravila pomažemo u spašavanju života – vlastitih i tuđih. Drugo, pridruživanje regiona EU ostaje naš ključni prioritet, nema sumnje, pogotovo sada kada su Sjeverna Makedonija i Albanija dobile zeleno svijetlo od Savjeta za početak pregovora.

Što se tiče situacije u Srbiji, ponoviću se još jednom – EU je najveći donator Srbije, ne samo u vrijeme korona virusa, već tokom posljednjih 20 godina i oni toga moraju biti svjesni. Pomno pratimo razvoj u Srbiji i političku situaciju i još uvijek imamo jasnu i snažnu ambiciju da se oni pridruže našoj porodici. Za sada smatramo da je zainteresovanost obostrana.

Jasno je da je u ovom tenutku veoma teško davati neka prediđanja, ali da li vam se čini da je proces proširenja preživio i da, bez obzira ne izazove koji nas sve čekaju, od ovog projekta EU neće odustati?

FAJON: Bez obzira na nepredvidive posljedice krize kovid-19, koje su zaista nekako paralizovale naš način života, promijenile naš način rada i odložile mnoge stvari, Evropska unija ostaje snažna na svojoj poziciji da vrata EU ostaju otvorena za region Zapadnog Balkana. Šaljemo jasne signale da nas zanima, ne samo da su ranije spomenuti pregovori o pridruživanju sa Sjevernom Makedonijom i Albanijom, već takođe pružamo finansijsku podršku zemljama regiona kako bi im pomogli u borbi protiv pandemije. Odboru za spoljne poslove je u ponedjeljak glasao za preporuke o Zapadnom Balkanu, što je još jedan dobar primjer da se region ne zaboravlja. To je jak dokaz da snažno podržavamo evropsku perspektivu zemalja Zapadnog Balkana i da snažimo proces pridruživanja osiguravajući da on ojača osnovne vrijednosti i vladavinu zakona, donese održivu, demokratsku, ekonomsku i ekološku transformaciju i socijalnu konvergenciju, jer to obezbjeđuje dobrosusjedske odnose i regionalnu saradnju. Ostajem optimistična kada je u pitanju politika pristupanja s obzirom da mi je ona vrlo bliska od početka moje političke karijere i sigurno je jedan od mojih prioriteta u trenutnom mandatu.