NEMIRI U LIBANU

Nemiri u Libanu se ne smiruju, a sve višše ljudi učestvuje u nasilnim protestima zbog narastajuće gladi i siromaštva, prenosi Si-En-En. Ministar socijalnih poslova te zemlje kazao da procjenjuju da 75 odsto stanovništva treba pomoć, jer je ispod granice siromaštva.

Libanska ekonomija, kao i mnoge druge šširom svijeta, vrtoglavo pada zbog mjera koje je nametnula Vlada da bi se zaustavilo šširenje Kovid-19. Ograničenja su dodatno pogorššala duboku i dugotrajnu finansijsku krizu u toj zemlji.

Poslije skoro dva mjeseca od zatvaranja zemlje, cijene hrane rastu, a libanska lira pada.

Prije izbijanja epidemije Kovid-19, Svjetska banka je predvidjela da će 2020. godine 45 odsto ljudi u Libanu biti ispod granice siromašštva, a Vlada sada smatra da je broj ljudi kojima je potrebna pomoć narastao na čak 75 odsto, rekao je za Si-En-En libanski ministar socijalnih poslova Ramzi Mušarafieh.

Talas demonstracija ljutih i gladnih stanovnika Libana zahvatio je od ponedjeljka sve veće gradove.

Jedan 26-ogodiššnji demonstrant umro je u utorak ujutro, nakon ššto je zadobio rane od vatrenog oružžja tokom sukoba s vojskom u Tripoliju. Demonstranti su ga proglasili “mučenikom gladi”, navodi Si-En-En.

Libanska vojska na Tviteru je objavila da im je “veoma žao”” i da su otvorili istragu o smrti.

Vojska tvrdi da su nerede izazvale “infiltrirane” grupe ljudi i upozorila da “neće tolerisati nikoga ko kršši bezbjednost i stabilnost”.

Demonstracije, koje su počele krajem prošle godine, nastavljene su nakon gotovo dvomjesečne pauze izazvane epidemijom korona virusom.

Kako se šširenje virusa usporilo na manje od 10 novih prijavljenih slučajeva dnevno, demonstranti su se vratili na ulice, a libanske banke su podnijele najveći udar besnih ljudi, jer je dobar dio poslovnica zapaljen, dodaje američka televizija.