IVANOVIĆ

Posebnu pažnju treba usmjeriti na investitore i investicije jer svaka veća investicija ima poseban značaj, saopštio je predsjednik skupštinskog Odbora za turizam, prostorno planiranje, poljoprivredu i ekologiju, Petar Ivanović.

On je kazao da će brzina kojom se budu realizovale investicije u najvećoj mjeri uticati na bruto domaći proizvod (BDP) i zaposlenost u preostalom dijelu godine.

“Zato, pored novca, fokus treba da bude i na uklanjanju svih prepreka koje stoje na putu bržem završetku započetih i stvaranju uslova za pokretanje novih projekata, kazao je Ivanović u intervjuu Pobjedi.

On smatra da je potrebno podržati i preduzetnike koji nastoje da krizu pretvore u šansu, posebno u energetici, turizmu, poljoprivredi, proizvodnji i elektronskoj privredi koja je tokom pandemije dobila na zamahu.

“Njihova energija može biti veoma važna za cijelo društvo i brzinu oporavka”, rekao je Ivanović, odgovarajući na pitanje šta treba da bude u trećem Vladinom paketu mjera podrške privredi i građanima.

Ivanović je rekao da u vanrednim okolnostima država treba da odvoji dio resursa i pomogne onima kojima je pomoć zaista potrebna.

Međutim, kako navodi, postoji granica koja se ne smije preći, a to je tačka na kojoj bi organizovano dobročiniteljstvo učinilo više trajne štete nego privremene koristi.

“Moramo shvatiti da svako od nas ima odgovornost da radi i stvara, i da svojim znanjem i sposobnostima doprinosi razvoju društva. Mnogi koji danas govore o socijalnoj pravdi zanemaruju izvorno značenje i tumačenje ovog pojma koji je, još u vrijeme industrijske revolucije i velikih podjela koje su nastale u društvu, skovao katolički sveštenik Luiđi Tapareli”, kazao je Ivanović.

Na pitanje da li postoji opasnost da dođe do problema u isplati plata, njihovog smanjenja, većeg otpuštanja radnika, inflacije, Ivanović je rekao da opasnost postoji, ali je uvjeren da će Vlada učiniti sve da se penzije i socijalna davanja isplate na vrijeme.

“Za razliku od pojedinih opozicionih partija koje svojim predlozima nastoje da se dodvore biračkom tijelu i predlože izmjene i dopune zakona za koje unaprijed znaju da nemaju ni ekonomski, ni bilo koji drugi smisao, državne institucije pokazale su ozbiljnost”, kazao je Ivanović.

Prema njegovim riječima, ta ozbiljnost ogleda se u pronalaženju novčanih sredstava, smanjenju troškova i kreiranju prvih mjera.

“Kada je u pitanju iznos plata, bez obzira na pandemiju, malo se u Crnoj Gori vodi računa o produktivnosti rada, odnosno šta vlasnici biznisa ili državne institucije dobijaju za iznos isplaćenih plata. Svi polaze od pretpostavke da postoji budžet, da je napunjen do vrha i da iz budžeta samo treba uzeti sredstva”, naveo je Ivanović.

On je dodao da se novac mora zaraditi na tržištu, a na tržištu niko ne želi da kupi skupe i nekvalitetne proizvode, već upravo suprotno.

U cijeni koštanja, troškovi radne snage u Crnoj Gori su značajni.

Na pitanje Pobjede da li bi Cra Gora trebala da uvede svoj novac, Ivanović je rekao da o svemu treba razgovarati.

“Ali, ako želimo da budemo odgovorni prema sebi i budućim generacijama, postoje najmanje dva problema kada je u pitanju ‘uvođenje domaće valute sa ciljem lakših intervencija’ ili prevedeno da svako razumije – uvođenje domaće valute da bi se štampao novac”, kazao je Ivanović.

Prvo, kako je naveo, bilo bi sjajno kada bi se svi problemi u ekonomiji i društvu rješavali štampanjem novca.

“Nastane problem, odštampamo malo para i eto ga riješen problem. Ali, takvo rješavanje problema pravi još veći problem, pa su mnoge zemlje koje su krenule tim putem završile sa hiperinflacijom od koje su se oporavljale veoma dugo, a neke se još uvijek nijesu oporavile”, objasnio je Ivanović.

Drugo, kako smatra, strateški cilj Crne Gore je usvajanje evropskih vrijednosti i dostizanje evropskog kvaliteta života.

“Odbacivanje EUR, koji je za proteklih osamnaest godina doprinio uvođenju reda u našim finansijama, većem međusobnom povjerenju, većim investicijama, smanjenju troškova poslovanja, da bi se uvela domaća valuta sa ciljem lakših intervencija na tržištu novca, da bi onda kada Crna Gora postane punopravna članica Evropske unije (EU) ponovo uveli EUR, izgleda kao nepotrebno izlaganje velikim rizicima”, naveo je Ivanović.

Kada je u pitanju struktura privrede, svakako je dobro i važno jačati proizvodnju.

Ipak, kako smatra Ivanović, mora se voditi računa o tome šta jesu, a šta nijesu konkurentske prednosti Crne Gore.

“Treba razvijati one sektore u kojima možemo biti bolji od drugih. Zašto građani Crne Gore kupuju preko interneta? Zato što je odnos cijena-kvalitet bolji od proizvoda koje mogu da kupe u radnjama u Crnoj Gori. I da li mislite da je rješenje da zabranimo trgovinu preko interneta? Naravno da nije”, naveo je Ivanović.

On je podsjetio da je EU namijenila Crnoj Gori 50 miliona EUR za socijalni i ekonomski oporavak, kao i dodatnih tri miliona EUR za zdravstvo.

Najavljen je paket podrške zemljama Zapadnog Balkana u iznosu 3,3 milijarde EUR.

“Tokom razgovora predsjednika Crne Gore, Mila Đukanovića i Evropske banke za obnovu i razvoj (EBRD) najavljen je paket od 120 miliona EUR, a potpisan je i ugovor o kreditu sa Svjetskom bankom (SB) u iznosu od 250 miliona EUR”, naveo je Ivanović.

On je saopštio da nekoliko banaka vodi pregovore o obezbjeđivanju sredstava za kreditnu podršku privredi. Pravovremeno se radi na obezbjeđivanju novca.

“Ipak, skrenuo bih pažnju na potrebu da se razdvoje ekonomski i socijalni programi. Zašto? Zato što smisao svakoj akciji daju principi, a socijala i ekonomija ne funkcionišu na istim principima i ne daju iste efekte”, objasnio je Ivanović.

On je dodao da je nesporno da u Crnoj Gori postoje ljudi kojima je potrebna socijalna pomoć i njima treba prilagoditi paket socijalne pomoći. Ali, paket ekonomske pomoći treba da bude usmjeren ka onima koji žele i mogu da razvijaju biznis iz kojeg se puni budžet.

Njihov razvoj i rast je, kako smatra Ivanović, od krucijalne važnosti za brži ekonomski oporavak.

On je rekao da dosta zemalja članica EU ima veći nivo javnog duga od Crne Gore.

“Manje je važan nivo duga, mada ga svakako ne potcjenjujem, a mnogo više njegova namjena. Ako se dug koristi za razvoj, a ne za potrošnju, nijesam zabrinut”, kazao je Ivanović.

Prema njegovim riječima to je i dodatni razlog zašto smatra da treba razdvojiti programe ekonomske i socijalne podrške.

“Kada je u pitanju deficit budžeta, vjerujem da će Vlada ubrzo predložiti rebalans i sagledati realne prihode i rashode u ovoj godini, kao i nedostajuća sredstva”, kazao je Ivanović.

On smatra da je ovo godina velike neizvjesnosti i mnoštva rizika, kao i da se na neke od rizlika ne može uticati.

“Na primjer, kada se epidemija koronavirusa završi, naš turizam zavisi od otvaranja međunarodnih granica i međunarodnog saobraćaja. Ne možemo uticati ni na rizik od inflacije, jer ne štampamo novac. Zato je važno da uradimo sve što možemo u našoj državi. Najveći rizik vidim u nedovoljnom radu. Jednostavno, moramo raditi više”, zaključio je Ivanović.